Politička blokada blokirala pravu pomoć

Evropska komisija je ponovo "progledala kroz prste" BiH i zbog velikih poplava u toj zemlji odobrila sredstva za pomoć iz takozvanih IPA-fondova (fondova za predpristupnu pomoć). Brisel je prethodno sredstva iz IPA fondova za BiH blokirao ili prebacio u druge svrhe jer političari iz te zemlje nisu postigli dogovore koji bi omogućili napredak ka članstvu u EU.

Ovako, BiH će dijeliti 65 miliona eura sa Srbijom, a Srbija će, kao kandidat za prijem u EU, imati pristup dodatnim sredstvima iz takozvanog "Fonda solidarnosti" EU.

"Dali su nam Dejton i zahvaljujući njemu nemamo ni pristup fondovima EU", "Čudno bi bilo da je drugačije, naravno, BiH je uvijek posljednja", "Niko nije u toj EU ni glup ni slijep! Sami su nam nametnuli nerješivu političku zavrzlamu i sad nas kažnjavaju zbog njihove greške" - glase neki od komentara korisnika naše Facebook stranice.

Ima i onih koji razmišljaju drugačije. "Ja bih volio da dobijemo pare, poplave su bile i štete su velike, ali ako ne znaju ispuniti zahtjeve, džaba je sve. Evropska unija ne daje na lijepe oči“, "Godinama se čeka na ispunjavanje tih uslova koje EU od nas traži i sada se pokazalo koliko su ustvari oni bitni“, "Evo, voda se povlači, politika opet nadire i opet će da bude ista situacija. Opet nećemo moći, u slučaju iste situacije da računamo na pomoć“, prenijeli su nam danas neki građani Banjaluke.

Slično misle i stanovnici Sarajeva: "Mislim da je strašno što zbog nerada naših političara ne možemo da dobijemo pomoć koja nam je potrebna. To samo pokazuje u kakvoj državi mi živimo", "Možda vlasti i ne žele te fondove jer njima ne mogu direktno raspolagati. Oni sve to koriste u politikantske svrhe. Vidjeli smo tumačenja iz RS-a gdje tvrde da im IPA fondovi nisu ni potrebni jer se tako jača država BiH. Ova poplava je pokazala koliko je apsurdan jedan takav način razmišljanja."

"Krivi smo mi..."

"Apsurd je kriviti Brisel za ovu situaciju", kaže Srđan Blagovčanin iz organizacije Transparency International koji kaže da je EU već pokazala solidarnost sa žrtvama poplava.

"Pravila za raspodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti EU su takva kakva jesu i ona neće biti mijenjana samo zbog BiH. Primarna krivica za to leži na vlastima ove zemlje. Mi nismo ispunili uslove ni da podnesemo zahtjev za dodjelu kandidature za članstvo u EU i zato nemamo pravo na sredstva koja bi nam itekako dobro došla u siituaciji u kojoj smo danas", zaključuje on.

U slučaju već dodijeljenih sredstava pomoći on traži da se posebna pažnja obrati na pravilan utrošak novca. "Iskustva koje je BiH imala sa sredstvima koja su stigla kao pomoć nakon rata, nalažu veliki oprez. Mi smo bili svjedoci da je bezbroj komisija bilo formirano i da se nikada nije uspio ustanoviti stvarni iznos donacija, a kamoli u šta su utrošena ta sredstva. Stoga se pod lupu javnosti mora staviti svaki fening koji dođe jer postoji ogroman rizik od zloupotrebe tih sredstava."

Ko je bliži vatri, bolje se ogrije

Zloupotreba sredstava je vidljiva upravo ovih dana kada se spoznalo da su unutar budžeta na svim nivoima vlasti velike svote novca skidane sa podračuna Civilne zaštite ili iz fondova iz kojih bi trebalo finansirati pomoć u prirodnim nepogodama. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je tako došao do podatka da je u protekle četiri godine na taj način potrošeno čak 100 miliona KM, sada prijeko potrebnih.

Poredano po veličini izdataka, najviše novca je otišlo na finansiranje rada državnih institucija, dakle institucija koje već redovno troše budžetske novce, a potom na finansiranje razno-raznih kulturnih i sportskih manifestacija, kaže Mirjana Popović iz CIN-a i dodaje: "Velike sume su otišle pojedincima. Tako je, naprimjer, 90.000 KM otišlo na liječenje pojedinaca koji obnašaju visoke pozicije u državi i imaju visoke plate u odnosu na obične građane."

Ona navodi primjer potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe ili direktora Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Đorđa Ratkovice. Sredstva iz budžeta obično su dobijale organizacije i pojedinci bliski vladajućim strankama, pa čak i njihova djeca. Tako je, naprimjer, od 2011. godine, kada je preuzeo funkciju zamjenika federalnog premijera, Jerko Ivanković Lijanović iz tekuće rezerve podijelio više od 33.500 KM za 29 članova svoje stranke i njihove porodice, prenosi CIN.

Sistemska greška

U cijeloj priči oko utroška sredstava Srđan Blagovčanin izvlači još jedan zaključak koji proizilazi iz onoga što je viđeno tokom poplava. "Postoji velika neodgovornosti vlasti koje su trošile novac koji je bio namijenjen za ove svrhe. Da spomenemo samo primjer Vlade FBiH koja je u februaru potrošila sredstva Civine zaštite. Takva neodgovornost, vidjeli smo, ima katastrofalne posljedice." Blagovčanin smatra da je "krpljenje budžetskih rupa ovim sredstvima" protivzakonit potupak. On tvrdi da postoji sistemska greška na svim nivoima vlasti. Bilo je to vidljivo i tokom prošlogodišnjih požara kada je (opet) BiH zavisila od pomoći susjednih država.

"Poplave, doduše ne ovih razmjera, bilježene su i ranijih godina. Vlada RS je, naprimjer, najavljivala da će zaduživanjem pribaviti sredstva za izgradnju nasipa, što se nije desilo" kaža Blagovčanin i ističe da je vidljivo da je zakazao sistem zaštite stanovništva u slučaju prirodnih katastrofa.