Političko ubistvo kulture u BiH

U kontekstu brige (ili nebrige) o kulturnom naslijeđu zemlje, mnogi se pitaju da li u BiH postoje grupe koje imaju pravo da "zahvate više" iz budžetske kase i one koje su osuđene na propast. Primjeri za to su izgradnja Andrićgrada s jedne i propast sedam institucija kulture na državnom nivou.

Prije dvije godine Vlada RS, opština Višegrad i reditelj Emir Kusturica, za izgradnju Andrićgrada formirali su zajedničko preduzeće čiji je Kusturica većinski vlasnik. Iako još nema zvaničnih podataka, procjene govore da će izgradnja koštati oko 15 miliona evra. Poređenja radi, u prošloj godini (2011.) iz državnog budžeta nije izdvojena nijedna marka za institucije kulture u BiH, od kojih su neke već zatvorene. Tako je projekat Ars Aevi iz Sarajeva bio pred zatvaranjem zbog nedostatka novca kao i nekoliko ostalih institucija kulture u BiH. "Mogu da izrazim apsolutno nezadovoljstvo da Ministarstvo civilnih poslova BiH ne podržava razvoj projekta Ars Aevi na način na koji bi to trebalo po svim zasluženim kulturnim i dugoročnim razvojnim komponentama ovog projekta", kazao je direktor projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić.

Ko je bliži vatri on se ogrije

Problem je što je nakon rata kultura prešla u nadležnost entiteta i kantona, a za one kulturne institucije od posebnog značaja na državnom nivou nadležnost je trebalo preuzeti Ministarstvo civilnih poslova BiH. Zbog neusvajanja budžeta prošle godine, te institucije nisu dobile novac, a dvije godine ranije za kulturu u BiH izdvojeno je svega tri miliona maraka što, kako smatraju u institucijama kulture, dovoljno govori o odnosu države prema kulturi u BiH. Tako se za određene projekte ili kulturne manifestacije, čiji su čelni ljudi bliži budžetskoj kasi, nađe novac, dok oni koji su po strani ili ne pripadaju nijednoj političkoj partiji novac moraju tražiti na drugim stranama.

Vlado Kerošević, tuzlanski glumac i prvi čovjek Teatar Kabarea Tuzla (TKT) kaže da je koncept finansiranja kulture u BiH haotičan i da je kultura – kakva je danas u BiH – posljedica nebrige vlasti. Kerošević podsjeća da kultura kao pojam ne postoji u Ustavu BiH pa se niko ne osjeća odgovornim za njeno razvijanje. "To je jedna apsolutna improvizacija i ko je bliži vatri on se ogrije, a onaj ko je dalje on se manje ogrije. Što znači da onaj ko je bliži političarima završava mnogo više posla u budžetima, na grantovima koji podrazumijevaju finansiranje određenih manifestacija", kaže Kerošević.

Kultura ne može da se samofinansira

Briga za kulturu, bez obzira da li se radi o entitetima ili kantonima, postoji, kaže izvršna direktorka Narodnog pozorišta RS, magistra dramskih nauka, glumica Ljiljana Čekić. Ali je, dodaje, problem što su izdvajanja za te institucije veoma mala. Kultura koja nije finansirana od institucija ne postoji, smatra Čekić: "Kultura ne može da se samofinansira, kultura nema tržišnu vrijednost kojom može da preživi, i onda kada god nas guraju na tu varijantu da budemo tržišno isplativi oni zapravo gase autentičnu kulturu".

Kada je riječ o kulturnom naslijeđu BiH predstavlja specifičan model u svijetu s obzirom da je nakon rata kulturno naslijeđe integrisano u uspostavljanje i održivost mira u BiH. Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, koja je od 2001. godine nezavisna institucija BiH, osigurava stručan i na naučnim kriterijima uspostavljen odnos prema kulturnom naslijeđu, koji je u potpunosti oslobođen od uticaja političkih volja, kaže predsjedavajuća Komisije dr. Amra Hadžimuhamedović. Ona istovremeno naglašava da je problem što na državnom nivou ne postoji stalna budžetska linija za provođenje odluka Komisije. Na državnom nivou se donose odluke i uspostavlja registar naslijeđa, a entiteti imaju isključivu nadležnost za provođenje odluka Komisije. Vlada RS do sada, ni nakon 17 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nije počela ispunjavati svoje obaveze osiguranja finansijskih, tehničkih, pravnih i administrativnih mjera za provođenja Aneksa 8. Hadžimuhamedović kaže da je u svjetlu činjenice da Vlada RS nije zainteresovana da kao svoje kulturno naslijeđe rehabilituje u ratu srušene spomenike, što je njena dejtonska obaveza, skandalozna odluka Vlade RS da podrži projekat najniže umjetniče vrijednosti u koji je uključen Emir Kusturica i čija je ključna posljedica guranje kulturnog pamćenja BiH u dublji zaborav.

Kolonizacija kulturno istorijskih spomenika

Hadžimuhamedović upozorava i da je na sceni neka vrsta kolonizacije kulturno-istorijskih spomenika od strane pojedinaca, što je politički usmjeren projekat rušenja kulturno istorijskog naslijeđa. Rješenje je u jačanju državnih institucija: "Ja moram kazati da taj cilj u ovom času izgleda utopijski jer postoji razrađen plan razaranja cijelog institucionalnog okvira na državnoj razini, čak i dijela okvira koji je nemoguće razoriti jer je dio Dejtonskog sporazuma, a to je Komisija. Tako smo suočeni sa smanjenjem nadležnosti i nastojanju da se ta institucija potčini volji jednog ministarstva, jednog ministra, političkoj volji. Konkretno govorim o nastojanju ministara civilnih poslova da u cijelosti ministarstvo `proguta` Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika i na taj način onemogući njeno djelovanje".

Posljednji trenutak da se preživi

Bez obzira na sve, činjenica je da se za kulturu u BiH izdvajaju veoma mala sredstva, ako se, kako kaže sarajevski reditelj Haris Pašović, isključe „anomalije“. Generalno, radi se o krizi kada je u pitanju finansiranje kulture, "tako da dolazi do vrlo velike opasnosti, a ako se ovakav trend nastavi mi nećemo imati ozbiljnu kulturu u BiH. Ovo je posljednji trenutak da zajedničkim naporima učinimo nešto da kultura bukvalno preživi u BiH. Govorim o redovnim kulturnim djelatnostima", poručuje Pašović.

Umjetnička galerija BiH zatvorena je još 1. septembra prošle godine, a sličnu sudbinu su na određeno vrijeme bili doživjeli Zemaljski i Istorijski muzej BiH. I ostale institucije kulture su u teškoj finansijskoj situaciji a razlog je isti za sve - neriješen pravni status, zbog čega je i finansiranje neredovno. Apel vlastima u ovom trenutku, jedino je rješenje.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović