Poljska pred skretanjem u desno

Ova predizborna kampanja bila je natjecanje u posjeti poljskih opština autobusom. Obje kandidatkinje su se autobusom vozile kroz republiku - isključujući velike gradove, iz kojih se odnedavno u Varšavu dolazi modernim brzim vozom. U poljsku stepu učesnici predizborne kampanje su dolazili autobusima.

Govorio začuđujuće razumno

Da bi skrenuli pažnju kandidati manjih partija su svjesno odustali od velike pompe i dolazili skromno. Tako se primjerice 36-godišnji Adrian Zandberg, iz stranke "Razem" (što znači "Zajedno"), koja je osnovana tek u maju ove godine, nakon jedne televizijske debate demonstrativno sa svojim predizbornim štabom odvezao podzemnom željeznicom. Zandberg, koji je docent na fakultetu, inače je doktorirao na temu njemačke i britanske socijaldemokratije.

On je kao dijete sa svojim roditeljima došao iz Danske u Poljsku. U političkom smislu se također rado ugleda na primjere iz Skandinavije, prije svega kada je riječ o politici rada. Zandberg se distancira od anti-izbjegličke retorike koju imaju brojni političari, i zalaže se za toleranciju. Samo nekoliko dana prije televizijske debate u medijima skoro uopće nije bio poznat, a samo dan poslije debate su ga proglasili za njenog pobjednika i to prije svega jer je, kako su obrazložili, "govorio tako začuđujuće razumno".

Očekuje se skretanje u desno

Ipak i mnoge pohvale na račun ovog pridošlice su slabo utjecale na šanse da njegova stranka dobije mjesto u Sejmu. Umjesto toga se očekuje dodatna pobjeda nacionalno-konzervativne Stranke Pravo i pravednost (PIS). U maju ove godine je slabo poznati kandidat ove stranke - Andrej Duda - iznenađujuće odnio pobjedu na predsjedničkim izborima. Sada bi njegova stranačka kolegica Beate Szydlo mogla formirati ultrakonzervativnu vladu.

Szydlo svoju karijeru može zahvaliti hardlineru Jaroslawu Kaczynskom, predsjedniku PIS-a. On sam je slovio za neprikladnog kandidata jer bi uplašio brojne umjerene konzervativne birače. Kaczynski se dugo vremena držao po strani u predizbornoj kampanji sve do prošle sedmice kada se predstavio kao zabrinuti građanin, govoreći ružno o izbjeglicama: Oni bi mogli unijeti koleru, parazite i druge bolesti, rekao je on.

Posljednja ispitivanja javnog mnijenja govore da PiS doduše neće dobiti apsolutnu većinu. Ipak ako ljudi stranačkog predsjednika budu formirali vladu, može se poći od toga, da će biti teškoća i na vanjskopolitičkom terenu. Njegovi partneri se naime zovu Orban i Erdogan, dok se Njemačka i Europa dugo vremena ne mogu osloniti na Poljsku kao na partnera. Proklamirani ciljevi nacionalkonzervativaca su protiv izbjeglica i svih koji drugačije misle, protiv Moskve i za dugoročno stacioniranje NATO-a u ovoj zemlji.

Frustracija i nezadovoljstvo

Ipak za liberalno Građansku platformu (PO), koja je još na vlasti, koju je do prije godinu dana uspješno vodio Donald Tusk, najbolje vrijeme je prošlo. PO je bila prva stranka od 1989. godine, koja je u Poljskoj izabrana na izborima dva puta za redom. U posljednjih 18 godina Poljska je imala 12 različitih vlada. Prema ispitivanjima javnog mnijenja PO bi ovaj put mogla dobiti svaki četvrti glas na izborima.

Brojni Poljaci smatraju da su prepušteni sami sebi od strane vladajuće elite Građanska platforma. Mjere štednje pogađaju mnoge. Kada se napuste gradovi poput Varšave ili Krakova, koji trenutno doživljavaju boom, može se vidjeti velika nezaposlenost, plaće su preniske, a socijalna nejednakost raste. Odluka o odlasku u penziju sa 67 godina dovodi do toga da cijela generacija, koja se tokom tranzicije devedesetih godina dugoročno borila za egzistenciju, mora duže raditi. Sve većem broju ljudi je toga dosta.

I mladi nezadovoljni

25 godina nakon kraja komunizma Poljaci smatraju da su konfrontirani sa neobičnim fenomenom: Dok Berlin i Brisel hvale ekonomske pokazatelje, brojni u zemlji primjećuju malo od toga. Čak i dobro obrazovani mladi ljudi i dalje napuštaju zemlju tražeći posao. "Ako nemate vezu, ne možete dobiti posao u domovini", obrazloženje je koje se često može čuti.

Aktualna vlada dozvoljava radne ugovore koje građani označavaju kao "smeće" - tri miliona Poljaka trenutno radi na osnovu ugovora na određeno vrijeme, bez zdravstvenog osiguranja i zaštite od otkaza, bez odmora i prava na članstvo u sindikatu. Njihova primanja spadaju u najniža u Europi. Više od 80 posto zarađuje manje od 845 eura. Prosječna penzija iznosi 475 eura.

Nesigurnost birača

Vlada dakle može prije svega računati na birače koji ionako slove za privilegirane, eventualno na one koji biraju samo "manje zlo" i žele spriječiti dolazak nacionalkonzervativnog PiS-a na vlast.

Više od 40 posto birača vjerojatno neće birati dvije najveće stranke. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja govore da bi otprilike svaki deseti birač mogao glasati za desničarski pokret bivšeg rock-muzičara Pawela Kukiza. Oko osam posto bi mogla dobiti lijeva koalicija, a tržišno liberalna Moderna šest posto. Druge, djelomice radikalne grupe, vjerojatno neće proći izborni prag.