Ponovo vizni režim zemljama Balkana?
6. decembar 2013Zaključak sa sastanka ministara unutrašnjih poslova EU je da zemlje Evropske unije smiju ukinuti bezvizni režim za balkanske i druge zemlje, u slučaju naglog povećanja broja podnosilaca zahtjeva za azil. Tom mjerom trebao bi se smanjiti broj tzv. ekonomskih izbjeglica, odnosno ljudi koji iz ekonomskih razloga napuštaju svoju zemlju. Više država, među kojima su Njemačka i Francuska, zahtijevale su uvođenje ove klauzule jer sve više građana Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore podnosi zahtjev za azil. Njemačka u pravilu odbacuje zahtjeve za azil ekonomskih izbjeglica, u koje spadaju u najvećem broju Romi sa Balkana, koji nisu politički proganjani. Jedan od razloga zašto je Njemačka tražila uvođenje prava na ukidanje bezviznog režima je presuda Ustavnog suda ove zemlje iz 2012. godine kojom se potražiocima azila moraju povećati socijalna davanja.
Cameron želi djelovati po kratkom postupku
Ministrar unutrašnjih poslova Njemačke, Hans-Peter Friedrich, uputio je oštre kritike Evropskoj komisiji, posebno zbog toga što ne postoji jedinstven stav kako postupati prema građanima novih članica EU, poput Rumunije i Bugarske, koji iskorištavaju socijalne sisteme ekonomski dobrostojećih članica kao što je Njemačka. Friedrich ne želi da diskutuje, već želi da se djeluje i spriječi zloupotrebu bezviznog režima. "Neke zemlje imaju veliki problem koji se odnosi na zloupotrebu slobode kretanja. Postoje građani EU koji idu iz jedne u drugu zemlju EU kako bi dobili socijalnu pomoć. To tako ne može. I nije u skladu sa pravom na slobodu kretanja."
Rumuni i Bugari se kao građani EU u svakoj zemlji mogu kretati slobodno, a od januara mogu tamo i da rade. Onaj ko ne nađe posao, ima pravo na socijalnu pomoć. Ta pravila neki zloupotrebljavaju, smatra ministar Friedrich kojeg su podržali njegove kolege iz Austrije, Holandije i Velike Britanije. Tako i britanski premijer David Cameron želi djelovati po kratkom postupku i sve ekonomske izbjeglice odmah poslati u njihovu domovinu. Zato je on u Brisel poslao svoju ministricu unutrašnjih poslova Theresu May. "Već dvije tri godine razgovaramo o problemu zloupotrebe slobode kretanja u EU. I druge članice nam sada kažu da su zbog toga jako zabrinute", kazala je Theresa May.
Evropska komisija razmišlja drugačije
Međutim Viviane Reding, komesarka za pravosuđe, smatra da je pravo na slobodu kretanja unutar članica EU neprikosnoveno i da o tome nema diskusije. Ona smatra da građane EU nije moguće istjerati iz neke od članica, i da to ne bi bilo u skladu za pravilima EU. Stoga je ministar Friedrich tražio da se za one, za koje se utvrdi da na bespravan način uzimaju socijalnu pomoć, uvaži pravilo protjerivanja i zabrane ulaska u zemlju čiji su sistem iskoristili, ali samo na određeno vrijeme.
Evropska komisija međutim tako ne razmišlja. Reding je zemljama članicama preporučila da same djeluju i odrade svoj domaći zadatak. "Njemačke presude, prema kojima stranci bez prava na boravak imaju pravo na socijalnu pomoć - Hartz IV - baziraju se na njemačkom zakonu, a ne na evropskom", rekla je Reding. Evropska komisija osim toga smatra da se problem zloupotrebe ne može tako lako dokazati jer se većina, recimo, Rumuna i Bugara pridržava zakona i podnosi zahtjeve samo za ono što im pripada. Tako međutim ne razmišlja nijedan ministar unutrašnjih poslova EU, a posebno ne njemački ministar unutrašnjih poslova: "Potrebno nam je zajedničko shvatanje o tome kako da zaštitimo pravo slobode na kretanje, spriječimo zloupotrebe, i ako budemo morali onda ćemo potražiti multilateralno rješenje i van struktura EU."
Autorice: Jasmina Rose / Sabine Henkel / tagesschau.de
Odgovorna urednica: Marina Martinović