Poplave: iznimka ili posljedica klimatskih promjena?

Klimatolog Mojib Lafit iz Centra Helmholtz za istraživanja oceana iz Kiela najnovije poplave dovodi u vezu s tzv. sredozemnom ciklonom, koja iznad Sredozemnog mora skuplja vodu te putujući preko Alpa uzrokuje oborine u Češkoj i Njemačkoj.

A da je taj meteorološki fenomen doveo do ovako ekstremnih poplava, ima dva razloga, pojašnjava Gerhard Lux, meteorolog i klimatolog u njemačkoj meteorološkoj službi.

"S jedne strane smo imali veoma kišan svibanj. S druge strane je došlo do jakih oborina, koje su pojačano padale u mnogim dijelovima Njemačke krajem svibnja i početkom lipnja. Sve te oborine zemlja više ne može upiti. Nema više, takoreći međuspremnika za kiše, zbog čega brzo raste vodostaj rijeka i rječica."

Meteorološka iznimka ili klimatske promjene?

Zbog neobično jakih kiša i snažne vlage u inače sunčanom svibnju postavlja se pitanje, ima li to veze s klimatskim promjenama. Meteorološki fenomeni su, prema mišljenju stručnjaka, uvijek iznimni slučajevi, koji se ne dovode u vezu s klimatskim promjenama. Za to bi se trebalo detaljnije promotriti dugoročni razvoj, tijekom više desetljeća, kaže klimatolog Latif: 

"Ako pratimo mjerenja u Njemačkoj unazad do 1871., onda ćemo uistinu vidjeti lagani trend prema jačim oborinama. Danas - ako uzmemo u obzir posljednja desetljeća - jake oborine su gotovo duplo češće nego što je to bio slučaj prije 100 godina."

Meteorolog Gerhard Lux je suzdržaniji kad je u pitanju izvođenje zaključaka iz statistika. Porast ekstremnih oborina se ne može tako sigurno dokazati kao na primjer porast temperature. Ipak, i Lux na osnovu klimatskih modela, polazi od toga da sve češće dolazi do jakih oborina. 

Da je globalno zatopljenje s velikom vjerojatnošću moglo dovesti do porasta jakih kiša, lako se može pojasniti zakonima fizike, kaže Latif: 

"Vlažnost u zraku znatno ovisi o temperaturi. A temperatura regulira koliko vode može ispariti. Ta voda se ponovno oslobađa u oborinama i tako ponovno dolazi do tla. Što je veća temperatura, utoliko više vode može ispariti i utoliko veći je potencijal za jake oborine."

Sve češće dolazi do "poplava stoljeća"

I u potsdamskom Institutu za istraživanja posljedica klimatskih promjena, trenutačno pojačano stižu upiti u kolikoj mjeri klimatske promjene imaju veze s ekstremnim oborinama. Stručnjak za klimu, Stefan Rahmstorf, upućuje u svome blogu na analize povodom učestalih ekstremnih vremenskih nepogoda u proteklom desetljeću. Aktualne studije, piše Rahmstorf, upućuju na to da učestale nepogode imaju veze s porastom antropogenih stakleničkih plinova.

Posljednja takozvana poplava stoljeća u Njemačkoj je bila 2002. godine. Za klimatologa Latifa, taj termin više nije adekvatan.

"90-ih smo već imali poplave stoljeća, onda smo 2002. imali poplavu stoljeća, sada 2013. opet jednu, i mislim da se statistika polako mijenja. Ono što je nekad bila poplava stoljeća, to je možda samo poplava, koja se ponavlja svakih deset godina."

Bolja zaštita od ekstremnih vremenskih nepogoda?

Jake kiše su meteorolozi blagovremeno najavili, ističe Gerhard Lux, ali priprema na licu mjesta je najveći problem: "Neophodna je određena infrastruktura. I tu je uvijek pitanje: kako se na odgovarajući način pripremiti za neku nepogodu, koja se ponavlja svakih nekoliko godina?"

Investicije za zaštitu od poplava se ni u kojem slučaju ne trebaju odlagati, smatra klimatolog Lafif i dodaje: "Ove poplave su pokazale što još nije optimalno urađeno. Jer, priroda si samo vraća ono što joj je nekad pripadalo. Stoga se moraju promotriti i nepopularne mjere, poput zabrane gradnje u ugroženim područjima."

Zbog prilagođavanja na promjenu klimatskih uvjeta, stručnjaci - obzirom na rastuću koncentraciju ugljikovog dioksida - smatraju da nema izbora: "Proteklih desetljeća nismo ništa poduzeli protiv klimatskih promjena, unatoč naporima na konferencijama o klimi", kritizira Latif. "I čak ako i uspijemo - što nije izgledno - da stabiliziramo ispuštanje ugljikovog dioksida i da ga trajno smanjimo, bit će potrebno više desetljeća da preokrenemo smjer. Utoliko se narednih desetljeća jednostavno morati pomiriti s tim da će do takvih jakih oborina i poplava dolaziti češće." 

Autorice: Irene Quaile / Marina Martinović