Porodice otetih Izraelaca muči strašna neizvjesnost

Yair Moses ima problema sa spavanjem i izgleda iscrpljeno. Od subote, 7. oktobra, kada su  Hamasovi militanti napali izraelski kibuc  Nir Oz u blizini granice sa Gazom, on nema kontakta sa svojim roditeljima po imenu Margalit i Gadi ali i sa ostalom rodbinom.

"Ne znamo šta im se dogodilo. Jesu li dobro? Jesu li ranjeni? Moja majka je jako bolesna. Mora imati svoj lijek", kaže Moses za DW.

Ovog utorka, 17. oktobra, Moses je stajao ispred njemačke ambasade u Tel Avivu, držeći fotografije svojih roditelja. Oni su razvedeni, a nova supruga njegovog oca je takođe nestala, kao i njena ćerka i dvije unuke. Mojsije je tamo stajao sa pripadnicima porodica otetih, od kojih neki posjeduju dvojno njemačko-izraelsko državljanstvo.

Svi su  čekali da razgovaraju s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, koji je u utorak doputovao u Izrael, kako bi iskazao znake solidarnosti prema napadnutoj zemlji. On se sastao sa porodicama, čiji su rođaci nestali i za koje se vjeruje da ih drže kao taoce u Gazi.

Yair Moses se nada da će  Njemačka pomoći i potaknuti oslobađanja talaca.  „Pritisak treba da dođe iz cijelog sveta, a mi smo mu [Scholzu] zahvalni što je došao", dodaje Moses.

Dug proces identifikacije žrtava

Mojsijeva majka Margalit se zvanično vodi kao nestala. "Donijeli smo DNK uzorke policiji, ali još nismo dobili odgovor", priča njen brat Hanan Cohen za DW. „Znamo samo da je njen telefon lociran negdje u Gazi. I da je njen bivši suprug Gadi isto tako talac u Gazi. Ali ne znamo sa sigurnošću šta se dogodilo mojoj sestri, niti Gadijevoj drugoj ženi i djeci."

Proces identifikacije ubijenih tokom terorističkih napada 7. oktobra još je u toku, a neki još ne znaju šta se desilo sa njihovim članovima porodice.

Izraelska vojska je do sada obavijestila porodice 203 otete osobe da se njihovi najmiliji drže u Gazi, potvrdio je njen portparol u četvrtak, 19. oktobra. Militantne grupe Hamas i Islamski džihad tvrde da drže oko 250 talaca, uključujući civile i vojnike. I Hamas i Islamski džihad su proglašene terorističkim organizacijama od strane EU, Sjedinjenih Država i drugih zemalja.

Izraelska vlada objavila je Hamasu rat nakon napada ove terorističke organizacije na više od 20 jevrejskih zajednica na jugu Izraela, gdje su militanti ubili stotine civila i vojnika i uzeli taoce.

Od tada je ubijeno oko 1.400 Izraelaca, među njima veliki broj civila. U odsječenom Pojasu Gaze pod upravom Hamasa, u kojem živi oko 2,2 miliona stanovnika, više od 3.700 ljudi je ubijeno u izraelskom bombardovanju ove male enklave. Ovu informaciju objavile su lokalne palestinske zdravstvene vlasti.

Desetine hiljada ljudi raseljeno je iz svojih domova usred potpune opsade, koju je uveo Izrael, čiji su zvaničnici obećali da će u potpunosti iskorijeniti Hamas sa tog područja.

Održavanje pritiska na vladu da vrati taoce

S obzirom da rat traje skoro dvije sedmice, rođaci i prijatelji nestalih i otetih podigli su šator u blizini Kirije (Kiriya), kompleksa izraelskog Ministarstva odbrane u centru Tel Aviva, kako bi izvršili pritisak na vladu da vrati taoce kući. Vjeruje se da će prijeteća invazija na Gazu zakomplicirati njihovo spašavanje ili bilo kakve potencijalne pregovore za razmjenu taoca. Hamas i druge militantne grupe tvrde da je do sada više od 20 talaca ubijeno u masovnim izraelskim zračnim napadima na Gazu.

Orly Bar Kima iz Tel Aviva sječe i dijeli prisutnima žute trake. Ljudi tu stoje i drže slike i postere svojih nestalih i otetih članova porodice. Neki dijele i bijele ruže.

"Želimo poručiti našoj vladi i cijelom svijetu da želimo da nam vrate našu djecu. Želimo da nam vrate naše majke i bake", kaže Orly Bar Kima za DW. "Odgovornost je vlade da ih vrati." Trenutno nije poznato da li se vode indirektni pregovori o sudbini otetih. Neki od prisutnih su ljuti zbog „sporog odgovora vlade".

U nedjelju, 15. oktobra, premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) se sastao sa jednim brojem familija nestalih, obećavajući da će taoce vratiti kućama. Bio je to prvi sastanak ove vrste, više od sedmicu dana nakon terorističkoh napada Hamasa.

Šef izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi navodno je u subotu rekao da trenutno nema aktivnih pregovora sa neprijateljskom stranom. Istovremeno, pojačani su međunarodni napori da se osigura oslobađanje talaca.

To pitanje je bilo na dnevnom redu tokom kratke posjete američkog predsjednika Joea Bidena Izraelu u srijedu, jer među nestalim i otetim ima nekoliko američkih državljana. Američki predsjednik pozvao je da se Međunarodnom Crvenom krstu omogući pristup taocima i rekao da SAD "rade s partnerima u cijelom regionu" na rješavanju problema.

Posjeta američkog predsjednika također je rezultirala najavama da će Egipat i Izrael dozvoliti ograničenom broju kamiona s humanitarnom pomoći da pređu zatvoreni granični prelaz Rafah i prebace pomoć iz Egipta u Gazu. Očekuje se, kako navode iz Bijele kuće, da će prvi kamioni krenuti najranije u petak (20. oktobra). Situacija za civilno stanovništvo,  zarobljeno u Pojasu Gaze, dramatično se pogoršala jer je Izrael prekinuo opskrbu strujom, vodom i hranom.

Dostava pomoći Gazi razbjesnila porodice nekih talaca

Izrael je rekao da neće dozvoliti da pomoć ide preko njihovih graničnih prelaza sa Gazom, koji su u potpunosti zatvoreni - sve dok Hamas ne oslobodi taoce. Ali iz Ureda premijera Netanjahua je saopšteno da će dozvoliti da se iz Egipta na jug Pojasa Gaze dostave voda, lijekovi i hrana  - tako dugo dok znaju da pomoć neće stići do Hamasa.

Dogovor o potencijalnoj isporuci pomoći naišao je na oštre kritike "Foruma porodica nestalih i odvedenih", koji je formiran da predstavlja porodice otetih talaca. U saopštenju, koje je objavila ova krovna grupa, navodi se da je to "užasna odluka" - da se dozvoli humanitarna pomoć Gazi.

U prošlosti su zemlje poput Egipta i Katara pomagale u posredovanju između Hamasa i Izraela. Također se navodi da je Njemačka bila uključena u posredovanje oko razmjene zarobljenika između libanske šiitske militantne grupe Hezbolah i Izraela 2008.

Izrael i Hamas su posljednji put indirektno pregovarali o sporazumu o razmjeni zarobljenika 2011. godine, kada je izraelski vojnik, zarobljen 2006. godine, pušten nakon pet godina u zamjenu za 1.000 palestinskih zatočenika iz izraelskih zatvora.

Ali ovoga puta, s velikim brojem talaca, među kojima su civili, uključujući starije osobe, djecu i mlade, zadatak je puno složeniji.

Za porodicu Margalit Moses, svaki dan je noćna mora. "Bilo koja vijest je bolja nego ništa ne znati", kaže njen brat Hanan Cohen. "Čak i ako je mrtva. Moram to znati."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu