Poseban status Srebrenici?

Srebrenica je poseban status, status „Zaštićene zone Ujedinjenih naroda“ dobila tokom ratnih sukoba na tlu bivše Jugoslavije. Po okončanju rata Srebrenica dobija poseban status, ali samo u Izbornom zakonu.

Po prvi put javno, poseban status zbog ratnog stradanja, za Srebrenicu su, povodom Svjetskog dana izbjeglica, zatražili predstavnici Saveza udruženja raseljenih i izbjeglih lica BiH 20. juna 2005. godine. O toj ideji se zatim počelo sve glasnije pričati i u samoj Srebrenici.

Koplja su se lomila na zasjedanjima Skupštine opštine Srebrenica. Jednostrano, bez učešća odbornika iz prosrpskih stranaka SO Srebrenica je čak donijela Rezoluciju o specijalnom statusu. U političku raspravu o budućem statusu Srebrenice, tada se umiješao i tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Švarc-Šiling, koji je rezoluciju proglasio neustavnom i najavio preduzimanje oštrih mjera u slučaju da srebrenička Skupština opštine proglasi izdvajanje iz Republike Srpske. „Rezolucija koju su usvojili bošnjački odbornici predstavlja pravni akt, koji prevazilazi odgovornost opštine jer je to pitanje u nadležnosti vlasti Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“, pojašnjavao je tada portparol OHR-a Oleg Milišić.

Socijalno-ekonomski interes RS-a

Vlada Republike Srpske zatim krajem marta 2007. proglašava Srebrenicu područjem od posebnog socijalno-ekonomskog interesa. Ovim je Vlada RS barem deklarativno obavezala Komisiju za reviziju privatizacije da odmah preispita privatizaciju preduzeća na području Srebrenice. Obavezala je i sve organe državne uprave, javna preduzeća i ustanove i preduzeća s većinskim državnim kapitalom da obezbijede ravnomjerno zapošljavanje konstitutivnih naroda. Bilo je tada rečeno da će Vlada s lokalnim vlastima u Srebrenici osnovati Centar za nenasilnu komunikaciju kao i da će podržati aktivnosti za obilježavanje mjesta stradanja od 1992. do 1995. Što se naravno nikad nije desilo u praksi.

Slijedi zatim nikad do kraja rasvijetljeni „slučaj Ljeskovik“, neki kažu navodni, napad na povratnike Bošnjake u ovo selo u junu 2007.godine, nakog kojeg se formira odbor za iseljavanje, podiže šatorsko naselje u Sarajevu i više dana organizuju masovni protesti ispred zgrade institucija BiH u Sarajevu sa zahtjevom da Srebrenica dobije poseban status.

Koordinacija za Srebrenicu

Situacija se nakon togga smiruje, a Savjet ministara Bosne i Hercegovine imenuje zajedničko koordinaciono tijelo čije rukovođenje preuzima Igor Davidović. Dogovoreno je da to tijelo radi na pronalaženju praktičnih rješenja sa ciljem ekonomskog oporavka na području općine Srebrenica. Igor Davidović nema mandat za razgovare o političkim pitanjima već je njegov angažman isključivo usmjeren na poboljšanje uslova života na teritoriji opštine Srebrenica.

Priča o posebnom statusu, nekoj vrsti distrikta, dakle izdvajanju, ne umire i s vremena na vrijeme biva ponovo inicirana. Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tokom posjete Turskoj krajem jula 2012. godine kao predsjedavajući Predsjedništva BiH poručuje da neće odustati od ideje da Srebrenica, zbog svega što se u njoj desilo, dobije poseban status.

„Nastavit će se aktivnosti na tome da se postigne specijalni status, status distrikta ili nešto slično što bi garantovalo da se neće negirati genocid, da će se brinuti o Memorijalnom centru, da će se pokrenuti resursi i da će se ljudi zaposliti. Srebrenica je specifičan slučaj koji traži specifična rješenja. Život je u zastoju jer nema prave brige o Srebrenici“, kazao je tada Izetbegović.

Po ugledu na stranačkog šefa, u junu prošle godine Hamdija Fejzić, predsjednik lokalne SDA u Srebrenici, za javnost takođe kaže da bi Srebrenica trebala dobiti poseban status u Bosni i Hercegovini s obzirom na sve ono što je preživio ovaj grad.

„Domaće i međunarodne vlasti bi trebale Srebrenici dati neki poseban status kako u ekonomskom tako i u političkom smislu jer bi to značilo prosperitet za Srebrenicu, ali bi se na taj način i odužilo žrtvama genocida u Srebrenici i Podrinju“, kaže Fejzić.

Neki mediji su i tokom prošle godine kada se obiljažavala 20-ta godišnjica od genocida u Srebrenici, donosili informacije o navodnoj inicijativi u Vijeću sigurnosti UN-a i američkom Kongresu, da se Srebrenica izuzme iz sastava RS-a, kao i o pritiscima da se nadležnosti Republike Srpske smanje. To se međutim nije pokazalo istinitim.

Nove stare inicijative ili predizborna kampanja?

Pitanje izdvajanja Srebrenice iz sastava RS potencira se opet ovih dana. Najprije se Ustavni sud BiH izjasnio po apelaciji bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića i ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima Republike Srpske, odnosno da Dan Republike Srpske 9. januara nije u skladu s Ustavom BiH, te naložio Narodnoj skupštini tog bh. entiteta da izmijeni sporne odredbe. Na to je Narodna skupštine Republike Srpske donijela Odluku da raspiše referendum na kojem će se građani izjasniti o pitanju: "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?". Odlučujući zatim po zahtjevu za zaštitu nacionalnih interesa Kluba Bošnjaka u parlamentu RS-a, Ustavni sud RS, Odluku Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma o Danu Republike Srpske ocjenjuje legalnom? Komentarišući za medije ovakvu odluku, Sadik Ahmetović zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH, izjavljuje: "Povodom odluke Narodne skupštine RS o raspisivanju referenduma i odluke Ustavnog suda RS da ne zaštiti vitalni interes Bošnjaka u RS, otvorit ćemo raspravu o donošenju odluke na Skupštini Opštine Srebrenica da raspišemo referendum na području opštine Srebrenica o izdvajanju iz RS".

Načelnik Srebrenice Ćamil Duraković za ovu sedmicu odmah najavljuje sastanak probosanskih političkih aktera o inicijativi za referendum. Dva dana poslije Ahmetovićeve izjave Milorad Dodik je boravio u Srebrenici gdje je tribini, na kojoj su bile okupljene njegove pristalica, rekao sljedeće: „To je čisto politikanstvo. Srebrenica ne može nikud iz Republike Srpske dok ja ne potpišem ili Vlada ne donese odluku. Meni ne pada na pamet da bilo šta na tu temu radim. Prema tome Srebrenica je Republika Srpska, Srebrenica treba da se integriše u Republici Srpskoj, ljudi da žive zajedno. Nema načina u kojem bi RS prihvatila bilo kakvo izdvajanje Srebrenice", rekao je Dodik.

Jeftini poeni

Srebrenica zbog svog senzibiliteta stečenog ratnom tragedijom, pred svake izbore u Bosni i Hercegovini postaje poprišete političkih igara koje sa lokalnog nivoa imaju jasne poruke i uticaj na glasačke mase, kako Bošnjaka tako i Srba u BiH. Mišljenja su ovdje kao i uvijek podjeljena:

“Srebrenica treba da ima poseban status, ali ne u okviru entiteta, nego cijele Bosne i Hercegovine što znači da naša zemlja treba da mijenja kompletan sistem i administrativne i teritorijalne organizacije, jer ovako ne funkcionišu stvari. Ne samo da stagniramo, nego nazadujemo. Koliko je moguće da se organizuje referendum za izdvajanje Srebrenice iz RS-a u to nisam upućen. Ako je moguće, to bi značilo vjerovatno lančanu reakciju jer bi i neke druge opštine tražile isto, pa možda i eniteti što bi u prevodu značilo rat. Možda su se političari malo zanijeli sve zbog izbora koji se bliže, ali svakako da sukobi ne vode ničemu dobrom. Srebrenica je jako bitna u ukupnoj politici Bosne i Hercegovine, ali i međunarodne zajednice, samo što se to na građane Srebrenice odražava negativnom smislu. Srebrenica treba da ima poseban status, Bosna i Hercegovina treba da bude drugačije uređena i postane funkcionalna država. Ni jedno ni drugo se neće desiti u bliskoj budućnosti", kaže Adem Mehmedović, profesor istorije iz Srebrenice.

„Izdvojeni smo mi, ali od pameti odavno. Umjesto da se okrenemo poslu i onom od čega se živi mi se svađamo oko gluposti koje nam bace političari pred svake izbore kako bi oni ostali na vlasti a mi sve veća bijeda", kaže Aleksandar, konobar.

Pedijatar Avdo smatra da su priče o ideji o izdvajanju Srebrenice iz RS-a gluposti: "Nema nikakvih izdvajanja ni Srebrenice iz RS niti RS iz BiH. To su jeftini poeni pred izbore koji se prodaju naivnima, a jasno je svakom da to nije ostvarivo u praksi. Idelano bi bilo da imamo državu kako treba u kojoj ne bi trebali ni entiteti ni distrikti. Nažalost nemamo je pa se ovi neodgovorni političari i mogu tako ponašati, kako se ponašaju".