Predsjedanje OSCE-om šansa za Srbiju

Austrijski Wirtschaftsblatt na svom online portalu podsjeća da Srbija predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS / OSCE) preuzima od Švicarske te napominje da će prvi sastanak Stalnog vijeća OSCE-a pod srpskim predsjedanjem biti održan 15. siječnja. Wirtschaftsblatt ističe da je Beograd kao prioritete svoga jednogodišnjeg predsjedanja istaknuo krizu u Ukrajini i regionalnu suradnju. Ovaj austrijski gospodarski list prenosi i da je ministar vanjskih poslova Srbije, Ivica Dačić, u izjavi srpskim medijima istaknuo da "Beograd želi biti iskren, objektivan i nepristran posrednik u ukrajinskoj krizi." S tim u svezi ovaj list napominje da se taj stav u Beogradu ističe zbog činjenice da je Srbija u ne tako dalekoj prošlosti i sama bila problematično dijete međunarodne zajednice. Stoga Wirtschaftsblatt ističe: "Za brigu o OSCE misiji na Kosovu, nekadašnjoj srpskoj provinciji čiju neovisnost Beograd ne priznaje, 2015. će i dalje biti zadužena Švicarska koja je dosad predsjedala OSCE-om."

Veliki izazov za Srbiju

Tagesschau.de, informativni portal prvog programa njemačkog javnog servisa, s obzirom na kritike zbog Srbije na čelu OSCE-a, postavlja pitanje: "Od 'sretnog slučaja Švicarske' do 'problematičnog slučaja Srbije'?" Ali, uske veze s Moskvom bi mogle biti i šansa za Srbiju, ističe tagesschau.de i pojašnjava:

"Odluka da Srbija 2015. preuzme predsjedanje OSCE-om je pala dugo prije nego je izbila kriza u Ukrajini. tada je OSCE bila još nezapažena organizacija koja je s konfliktom u Ukrajini odjednom ponovno stupila pod svjetla reflektora svjetske javnosti. Srpski ministar vanjskih poslova, Ivica Dačić, ne djeluje baš sretan zbog toga što odjednom mora snositi veliku odgovornost. 'Moramo to učiniti, htjeli ili ne', izjavio je Dačić i podsjetio: 'Nije to bila ova vlada koja je podnijela kandidaturu za predsjedanje OSCE-om. to je urađeno prije nekoliko godina kad je Boris Tadić bio predsjednik Srbije.' Tada je, nastavlja Dačić, vladala druga politička klima i nitko nije računao s tim da će izbiti kriza. To je, kazao je Dačić, veliki izazov za Srbiju."

Podsjećajući da Srbija tradicionalno njeguje dobre odnose s Rusijom, tagesschau.de navodi da je među 57 zemalja članica OSCE-a prisutno dosta skepse o tome hoće li Srbija biti prava zemlja na čelu te organizacije zbog krize u Ukrajini, kao i da je Srbija "nakon ratova na Balkanu 1990-ih godina još uvijek pod kritičnim okom - iako je u međuvremenu EU kandidat".

Položaj između Istoka i Zapada kao prednost Srbije

Šef vlade Srbije, Aleksandar Vučić, međutim, pokušava smiriti situaciju, piše tagesschau.de i dodaje kako je Vučić istaknuo da obje strane, i Zapad i Istok, mogu imati povjerenja u Srbiju. U tom smislu bi u OSCE-u mogla biti prednost to što se Srbija kreće u smjeru Europske unije bez da pritom želi raskinuti dobre odnose s Rusijom, prenosi ovaj portal procjenu Sonje Stojanović, direktorice Centra za sigurnosnu politiku u Beogradu: "Njezin moto glasi: koristiti dobre odnose obje strane kako bi se u ukrajinskoj krizi moglo nastupiti kao posrednik. Prema riječima Sonje Stojanović je predsjedanje Srbije OSCE-om, dakle, i jedna šansa. Ako to dobro odradi, onda bi to Srbiju i na međunarodnoj razini moglo dovesti naprijed - i s obzirom na cilj članstva u Europskoj uniji, kaže Stojanović", prenosi tagesschau.de.

Ponovno povećan broj potražitelja azila iz Srbije i Albanije

Njemački Die Welt donosi članak o povećanom broju potražitelja azila u južnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj. List navodi da je ta pokrajina, prema aktualno raspoloživim podacima, protekle godine prihvatila više od 32.000 potražitelja azila, što je duplo više nego 2013. godine. No, ne dolaze sve te izbjeglice iz ratnih područja, već jedna trećina njih je doputovala s prostora bivše Jugoslavije i Albanije, napominje ovaj list, dodajući ujedno da bi stvarni broj izbjeglica s Balkana mogao biti korigiran na gore, jer je od oko 1.400 potražitelja azila koji su od 22. do 28. prosinca stigli u Bavarsku, prema procjenama više od 70 posto njih sa Zapadnog Balkana, kako je kazala jedna glasnogovornica vlade iz okruga Gornje Bavarske. Stoga bavarski ministar unutarnjih poslova, Joachim Herrmann (CSU), "potražitelje azila sa Zapadnog Balkana želi ubrzo vratiti u njihove domovine, jer se tamo ne vodi građanski rat. 'Nema nikakvog razloga za ljude iz Beograda da u Njemačkoj podnesu zahtjev za azil', kazao je nedavno taj političar CSU-a. U prvih jedanaest mjeseci 2014. je samo u Bavarskoj oko 15.000 državljana Srbije podnijelo zahtjev za azil."

Die Welt pritom napominje i da posebno upada u oči da "mnogi potražitelji azila iz bivše Jugoslavije i Albanije nakon odbijanja prvog podnesenog zahtjeva iskušavaju svoju sreću po drugi put: 60 posto takvih zahtjeva je stiglo od državljana tih zemalja jugoistočne Europe."