Pregovori o Siriji: Hitno traženje rješenja

Koncem januara tek osnovani savez, koji okuplja više džihadističkih grupa koje se bore u Siriji,  još jednom je podsjetio na ustanak protiv Asadovog režima. Grupe, među njima "Sirijski osvajački front" i "Vojska vjerskih boraca", su se upravo udružile u novi savez pod nazivom "Organizacija za oslobođenje Levanta".

"Pokušavamo okupiti sirijske grupe pod jedinstvenu komandu koja bi trebala voditi vojne i političke poslove kako bi postigli njihov najvažniji cilj: svrgavanje vlade, oslobađanje svih sirijskih područja, zaštitu teritorijalnog integriteta zemlje i očuvanje islamskog identiteta stanovništva", navodi ovaj savez. Na drugom mjestu je poruka još jasnija: želimo šerijatsku državu u Siriji.

Time se "Organizacija za oslobođenje Levanta" stavila u red onih grupacija sa kojima države koje se bore u Siriji - predvođene Rusijom i Turskom - izričito ne žele imati ništa. Koncem januara su ove države doduše na sastanku u Astanu saopćile da žele pregovarati sa opozicionim grupama. No iz toga su naravno izričito isključile džihadističke organizacije.

Teško partnerstvo

Za razliku od Moskve i Ankare Asadov režim isključuje generalno razgovore sa opozicionim grupama na nacionalnom nivou. Time se sirijska vlada distancira od svog najvažnijeg zaštitnika Rusije. Internet portal Al-Monitor ocjenjuje to kao slabost država koje su bile okupljene na sastanku u Astanu: "U razgovorima se pokazalo da one imaju relativno mali utjecaj na dešavanja na licu mjesta jer i sirijska vlada i regionalni akteri i dalje ostaju pri vlastitim ciljevima."

Vjerojatno je i zbog toga francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault uoči nove runde razgovora o Siriji u Ženevi od Rusije zatražio da svoj utjecaj na Asadov režim učini obavezujućim. Moskva se treba pobrinuti za to da Asadov režim ne označava sve opozicione grupe kao "teroriste".

"Zločini počinju u glavi"

Upravo bi to bio glavni preduvjet za to da se sa opozicijom uopće započne razgovor. Jer sve dok se režim bori i protiv boraca koji ideološki spadaju u umjerene anti-Asadove snage, neobazirući se na njihove gubitke, ove snage teško da imaju sa svoje strane razlog da prestanu sa borbama. 

Početkom februara je organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International objavila izvještaj o zatvorima Asadovog režima u kojima se vrše mučenja. Njihovo postojanje upućuje na to da se umjerena opozicija ne bori samo za budućnost zemlje, već i za vlastiti fizički opstanak.  

Sirijski publicista i Asadov protivnik Michael Kilo podsjetio je ovih dana u intervjuu za list Al-Arabya al-Jadeed na početak revolucije. "Mi ne oklijevamo da poduzmemo sve zamislive mjere kako bi osigurali opstanak režima", poručio je tada Asadov predstavnik opoziciji. I tu se ništa nije promijenilo. 450 000 osoba je do sada izgubilo život kako bi se sačuvao režim. "Zločini počinju u glavi", kaže Kilo o dinamici brutalizacije.

Asadova politička budućnost

Za razliku od Kila povjerenik UN-a za Siriju, Staffan de Mistura, uoči pregovora u Ženevi je optimističan. Primirje, koje je dogovoreno prije nekoliko sedmica je stabilnije nego prethodna, rekao je on na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. "I ako se prema njemu budemo pažljivo odnosili i budemo ga podržali postoje dobre šanse da ono bude uspješnije nego ranija". 

Spremnost za razgovore je pokazala i umjerena opozicija. No ona i dalje navodi preduvjet: Asad mora otići. "Ne možemo se baviti sveobuhvatnim regionalnim i globalnim sigurnosnim rizicima sve dok je Asad na vlasti", rekao je - također na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu -  Anas al-Abdah, predsjednik Nacionalne koalicije sirijskih revolucionarnih i opozicionih snaga. 

Političke nevolje Moskve

Otvoreno je pitanje u kojoj mjeri je Rusija u stanju i ima volje da izvrši utjecaj na Asadov režim. "Ne postoje mehanizmi da bi se moglo pokrenuti političko rješenje", rekao je ekspert za Bliski istok Haid Haid Al-Jazeeri. Razlozi za to su očiti: Rusija vjerojatno ne osjeća veliku spremnost da bude snaga koja zavodi redi i mir u Siriji bez Asad koja bi mogla ostati utočište nasilja.

Istodobno bi za Moskvu bilo veoma teško uspostaviti vladu koja bi s jedne strane bila vjerodostojna alternativa Asadu i u isto vrijeme njegovala bliske veze sa Kremljom. Nakon što je Moskva godinama samo podržavala Asadov režim to se međusobno isključuje.

Kako bi u Siriji i regionu bio uspostavljen dugoročni mir za to je potrebno sveobuhvatno političko rješenje, rekao je specijalni povjerenik UN-a za Siriju De Mistura u Muenchenu. Kako bi to moglo konkretno izgledati na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu se još uvijek nije dalo naslutiti.