Preregistracija na Kosovu – ignorisanje realnosti na terenu

Vlada Kosova odbila je zahtjev SAD i Evropske unije da rok za preregistraciju srpskih KM registarskih oznaka na kosovske RKS bez kaznenih mjera produži za još deset mjeseci, ali međunarodna zajednica izgleda još uvijek nije spremna da prihvati takav odgovor. Ipak, najnovijom odlukom o faznom ukidanju KM registarskih oznaka čini se da je odložena potencijalna eskalacija za tri nedelje. Odložena, ne i eliminisana kao opasnost.

Kosovski premijer Aljbin Kurti počeo je da se obračunava sa srpskim KM (Kosovska Mitrovica) registarskim oznakama septembra 2021, kada je bez najave pokušana konfiskacija tih tablica u opštinama na sjeveru, gdje jedino i saobraćaju vozila s takvim oznakama na Kosovu. Nakon desetak dana potpune blokade puteva i barikada, Beograd i Priština dogovorili su se u Briselu da se o tom pitanju dogovore do aprila 2022.

Pregovori su propali, a Vlada Kosova najavila je dvomjesečnu mogućnost preregistracije KM vozila registrovanih u srpskom sistemu na RKS oznake u kosovskom sistemu. Bez koordinacije s Beogradom i sa dodatnim procedurama za kretanje preko prelaza, sprovođenje te odluke izazvalo je organizovan, a prema vrlo raširenom uvjerenju oružan otpor dijelova srpske zajednice na barikadama.

Potencijal za nasilje alarmirao je međunarodnu zajednicu na Kosovu, te se u ponoćnim časovima 31. jula od Kosova zatražilo da sprovođenje odluke o preregistraciji i izdavanju dokumenta o ulazu/izlazu – odloži. Prijedlog je prihvaćen, barikade povučene, ali je novi pokušaj opet propao, barem u dijelu koji se odnosio na preregistraciju.

Rok za dvomjesečni period preregistracije oko 9.000 vozila sa srpskim oznakama za gradove na Kosovu koji Beograd nije podržao završava se danas, sa svega dvadesetak preregistrovanih automobila. Kako sada stvari stoje, oni koji imaju automobile sa KM oznakama, uprkos zahtjevima SAD i EU da im se da još deset mjeseci od utorka 1. novembra će dobijati opomene, a od 21. novembra biće kažnjavani ukoliko s tim vozilima budu učestvovali u saobraćaju. Od 21. januara 2023, izdavaće im se probne RKS oznake koje će važiti dva mjeseca, a od 21. aprila 2023. KM oznaka više neće biti na Kosovu, saopšteno je na sjednici Vlade Kosova u petak.

SAD i EU ne prihvataju „ne" kao odgovor

Odluka poteže brojna pitanja, a ključno je šta to zapravo znači „finalna faza" sprovođenja odluke? Istovremeno, čini se da SAD i EU nisu spremne da se pomire s odgovorom kosovske vlade, pa uprkos jasnoj poruci i dalje pozivaju Kosovo da izmijeni svoj pristup i tranziciju sprovede u skladu sa sporazumom o preregistraciji iz 2016.

Kejleb Vou iz nevladine organizacije „Aktiv" iz Sjeverne Mitrovice, navodi da pritisak međunarodne zajednice, opozicije, ali i frakcija unutar „Samoopredjeljenja" da odluku izmijeni neće jenjavati. Ipak, za Kurtija bi, smatra, izmjena odluke mogla biti nemoguća misija:

„Čini se da je Kurti založio dosta sopstvenog kredibiliteta i političkog kapitala u održavanje čvrste pozicije prema KM tablicama i zato će mu, posebno imajući u vidu odsustvo bilo kakvog drugog znatnog političkog uspjeha, biti teško da opravda bilo šta što može da se protumači kao kapitulacija“, kaže Vou za DW.

Nisu bile od pomoći ni poruke međunarodne zajednice koja od aprila signalizira da je odluka Vlade Kosova o ukidanju KM tablica legitimna i u skladu sa sporazumom iz 2016, ali da način sprovođenja, nije adekvatan. Za mnoge na Kosovu takva poruka nema smisla i doživljava se kao pokušaj udovoljavanja Srbiji koja prijeti nasiljem na Sjeveru.

Ojačana atmosfera neizvjesnosti

Dodatne argumente takvim interpretacijama dale su i paljevine tri automobila preregistrovana sa KM na RKS oznake u Leposaviću. Za ljude koji pak žive na sjeveru, takvo viđenje je previše pojednostavljeno.

„Važno je podsjetiti da je prva odluka vlade doneta jednostrano, u potpunom odsustvu dijaloga ili čak i najosnovnijih konsultacija sa zajednicom kosovskih Srba. Nejasnoće u vezi s odlukom kao i načinom implementacije, ozbiljno su pojačali psihološki pritisak na Srbe na sjeveru i podigli tenzije", navodi Vou. Dodaje i da je čak teško razlučiti i koliko je bilo razumijevanja zahtjeva međunarodne zajednice, osim činjenice da su ojačali „hoće li ili ne“ atmosferu neizvjesnosti.

Uz to, posljednji proces preregistracije u 2018, sproveden uz prećutnu saglasnost Beograda i u koordinaciji sa „Srpskom listom", rezultirao je sa svega oko 400 preregistracija, iako je trajao godinu dana, a podrazumijevao i izbor između KS i RKS oznaka. Ovaj aspekt problema, odnosno nevoljnost srpske zajednice na sjeveru da se integriše, naširoko se ignoriše u kosovskoj javnosti, a u korist interpretacije o sveopštem „zastrašivanju građana na sjeveru od strane organizovanih kriminalnih grupa".

„Kritike kosovske opozicije prema Kurtiju isključivo su zasnovane na njegovom neuspjehu da očuva ono što oni vide kao ključna savezništva s dijelovima međunarodne zajednice. Te kritike se nikako ne mogu sagledati kao želja da se prema srpskoj zajednici zauzme pomirljiviji stav, već isključivo kao briga za odnose s međunarodnom zajednicom", kaže Kejleb Vou.

Malo ko vjeruje u realne posljedice odbijanja poslušnosti

Međutim, iako međunarodna zajednica nastoji da „kupi više vremena kako bi Beograd i Priština došli do zajedničkog dogovora o ovom problemu“, Vou smatra da ozbiljne posljedice po Kosovo zbog odbijanja zahtjeva ipak nisu neminovne.

„Najočigledniji rizik jeste odbijanje vizne liberalizacije, što bi u očima albanske javnosti bio ogroman neuspjeh spoljne politike. U ovom trenutku to je najveća 'šargarepa' koju međunarodna zajednica ima – a pitanje je sada do koje mjere su ti akteri, prije svega Evropska unija, spremni da kazne kosovsku vladu", kaže on i dodaje da jeste jasno da je nezadovoljstvo Kurtijem veliko, ali ne i da je međunarodnoj zajednici „prekipjelo“.

„Uprkos svemu što smo čuli prošle nedelje, moramo ipak da uzmemo u obzir tu činjenicu da je najnoviji izvještaj Evropske komisije bio prilično pohvalan, tako da je uopšte nije garantovano da će vlada se suoči s bilo kakvim ozbiljnijim posljedicama“, zaključuje Vou.

S druge strane, na drugu fazu nove odluke vlade Kosova – izricanje novčanih kazni za vlasnike vozila registrovanih na KM koji učestvuju u saobraćaju – Srpska lista najavila je „snažan demokratski odgovor". Šta bi konkretno taj odgovor mogao da bude, imaju tri nedelje da smisle. Za toliko je i odložena nova eskalacija. Odbijanje srpskih policajaca iz Regiona Sjever da izriču takve kazne, mogao bi da bude jedan od odgovora.

U svakom slučaju, dalje pretvaranje tog inače tehničkog pitanja u identitetsko, postaje skoro neminovno. Rasplet po varijanti „Nema predaje, KM ostaje", ili ukidanje „Miloševićevih tablica“, sada je već preteča odgovora dvije strane na njemačko-francuski prijedlog za novi okvir dijaloga. Jer, bez mirnog rješenja tog pitanja, dovodi se u pitanje mogućnost ozbiljnog dijaloga o njemačko-francuskom predlogu.

  Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu