Prijem za bivšeg bosanskog selefiju

Irfan Peci je u Njemačku došao iz BiH, s porodicom koja je bježala od rata. Kao mladić se radikalizovao, potom je dospio i u zatvor zbog širenja propagande Al-Kaide. Tek tokom boravka u zatvoru shvatio je da je mnogo toga pogrešno učinio u svom životu, piše Peci u knjizi koju je napisao. Počeo je da radi za njemačku Službu za zaštitu ustavnog poretka i doprinio je tome da budu spriječena brojna kaznena djela koja su planirali ekstremisti. O svojim iskustvima u međuvremenu priča otvoreno, što za njega nosi i određenu dozu rizika. Na jednom takvom skupu govorio je i u njemačkom mjestu Unterwurmbach, o čemu piše portal Nordbayern:

"Peci priča kako je njegovoj radikalizaciji doprinio osjećaj da je isključen iz njemačkog društva. Od džihadista je dobio osjećaj da im pripada i da ga razumiju. Bili su mu zamjena za braću i porodicu. Radikalizmu se okrenuo nakon što je kao mladić bio perspektivan fudbaler, imao je čak i šansu da zaigra za podmladak Bayerna. Trener ga nije želio i rekao mu je: "Ionako nisi Nijemac i vjerovatno nećeš igrati ni za reprezentaciju." Za njega je to bio šok. Počeo je potragu za svojim identitetom. Peci kaže da radikalizaciji nisu skloni samo mladi iz imigrantskih porodica. To ponašanje je tipično za sve one koji žele da se "osvete" društvu u kojem žive, a koje ih je na neki način izolovalo.

Kako bi spriječio radikalizaciju mladih, Peci danas posjećuje zatvore i razgovara sa ekstremistima koji se tamo nalaze. On tvrdi da društvo mora da bude u stanju da pruži ljudima šansu, naprimjer onima koji se vraćaju iz rata u Siriji. A još je bolje, naravno, učiniti sve što se može da do radikalizacije među mladima uopšte ne dođe", prenosi portal Nordbayern.de.

Porozne grčke granice

List Die Welt piše o upozorenjima koja zvanični Brisel šalje vladi Grčke. Ona nikako ne uspijeva da kontroliše svoje granice pred talasom izbjeglica. Hiljade ljudi ulazi u države EU a da se ne zna ni ko su, ni šta su, ni odakle dolaze, piše ovaj list:

"Ako se sve odvija po zakonu, izbjeglice koje do grčkih ostrva stižu preko Turske ne bi smjele da napuste ta ostrva prije nego što budu registrovane. Očito da je vrlo lako da se izbjegne obaveza registracije. Službenici EU izvještavaju kako se to zbiva pred očima grčkih policajaca, koji ne stignu svima da uzmu otiske prstiju. Razlog za to je što se registracija ne odvija u zatvorenim prostorima i izbjeglice jednostavno bježe iz redova. Grčke vlasti ne znaju šta da rade sa izbjeglicama koje nemaju pravo na azil. Umjesto da ih vraćaju, one dozvoljavaju da se ti ljudi sa ostrva prebace dalje ka unutrašnjosti Grčke, odakle putuju dalje ka sjeveru Evrope.

Ukoliko većina zemalja članica usvoji izvještaj službenika EU o propustima na grčkoj granici, onda će Evropska komisija Grčkoj dati rok od tri mjeseca da popravi stanje. U slučaju da se to ne desi, Njemačka, Austrija i druge zemlje će pojačati kontrolu na svojim granicama, a Grčka bi se mogla naći u situaciji da bude isključena iz sistema koji omogućuje prelazak granica bez pasoških kontrola", piše Die Welt.

O istom problemu i istom izvještaju o stanju na granicama Grčke piše i list Süddeutsche Zeitung.

"Iskreno govoreći, izvještaj više i nije toliko aktuelan. Situacija se od novembra, kada je izvještaj pisan, vjerovatno poboljšala. Evropska granična služba Frontex je poslala dodatne graničare na grčka ostrva. Tim Evropske komisije pomaže u gradnji takozvanih "hotspotova", novih prihvatilišta za izbjeglice. UNHCR također ulaže napor da napravi nove smještajne kapacitete", piše Süddeutsche Zeitung.