Pristup Turske EU-u pod velikim znakom pitanja

Europski parlament se već u studenom 2016. izjasnio za obustavu pristupnih pregovora s Turskom do daljnjeg. Iako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan za vrijeme izborne kampanje europske političare oklevetao kao naciste, a nije štedio ni Europsku uniju, članice Unije su se još suzdržavala od bilo kakvog djelovanja protiv Erdogana. No, nakon njegove pobjede na referendumu o ustavnim reformama vjerojatno neće više biti suzdržavanja. Zahtjev kojega je dosad jedino Austrija bila uputila - da se pristupni pregovori u potpunosti prekinu - mogao bi dobiti sve više zagovornika.

Savezna kancelarka Angela Merkel je pristupnu perspektivu za Tursku formalno i dalje zagovarala, jer je ona jedna od glavnih zagovornica "izbjegličkog sporazuma" s Turskom. Njime su se EU i Turska prije godinu dana dogovorile da će Turska sve izbjeglice iz Grčke ponovno primiti. Zauzvrat je Turskoj zajamčeno šest milijardi eura neizravne pomoći za izbjeglice u Turskoj. Tim sporazumom je odlučno smanjen priljev izbjeglica u Grčku i u zemlje Balkanske rute. Taj sporazum je, osim toga, predvidio ponovno pokretanje pristupnih pregovora, ali to dosad nije uspijevalo. Predviđeno je da se Turskoj ukine vizni režim za zemlje Europske unije - čim Turska ispuni i posljednje uvjete potrebne za taj korak. No, da bi se ti uvjeti, naime ublažavanje anti-terorističkih zakona, nakon Erdoganovog uspjeha na referendumu mogli ikad ispuniti, ostaje veoma upitno.

"Neiskreni pregovori"

Vicepredsjednik Europskog parlamenta Alexander grof Lambsdorff (FDP) je Europsku uniju pozvao da bude iskrena i da prekine pristupne pregovore: "Erdoganove prezidijalne fantazije o svemoći jasno podcrtavaju u kolikoj mjeri se ta zemlje u međuvremenu udaljila od temeljnih vrijednosti Europske unije. Krajnje je vrijeme da se neiskrene pristupne pregovore s Turskom prekine i odnose s tom zemljom postavi na nove temelje." Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je odbacio opetovane prijetnje turskih političara o prekidu "izbjegličkog sporazuma". U ožujku je još govorio o tome kako se već navikao na te prijetnje. "Nema smisla svoj bijes iskaljivati na pregovorima koji se de facto trenutačno ni ne održavaju", komentirao je Juncker diskusiju o prijekidu pristupnih pregovora koji su ionako već godinama na čekanju.

Čisto formalno je upitno odgovara li jedna Turska s predsjedničkim sustavom i bez stvarne diobe vlasti kriterijima koje prema shvaćanjima Europske unije mora ispuniti jedna pravna država. Jedina crvena linija koju je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker dosad povukao je ponovno uvođenje smrtne kazne. Predsjednik Erdogan je, naime, smrtnu kaznu ponovno stavio u javni diskurs nakon neuspjelog pokušaja puča prošle godine.

Vapaj Europi iz Turske: "Ne ostavljajte nas same"

Njemačka zastupnica ljevičara u Europskom parlamentu Martina Michels je kao promatračica sudjelovala u jednom procesu protiv oporbenjaka u Ankari. Kao i mnoge nevladine organizacije, ona na mogući prekid pristupnih pregovora s Turskom gleda skeptično. To bi ukinulo i posljednju važnu vezu preko koje bi se još moglo utjecati na Tursku, kaže ona i dodaje da mnoge skupine turskog civilnog društva Europu mole: "Ne ostavljajte nas same."

Turska u svakom slučaju ostaje tijesno povezana s Europom po pitanju sigurnosne politike. Ona je članica NATO-a i to članstvo nije pod znakom pitanja. Jer, ta zemlja je geostrateški previše važna zbog svog položaja između Kavkaza i Bliskog istoka. Osim toga, NATO nema tako stroge kriterije kao Europska unija. I kad je na vlasti u Turskoj bila vojska, ta zemlja je ostala u NATO-u.