Prud je politička varka!?

Osnovni problem je što RS traži knjiženje imovine koja pripada entitetima na entitete a ne na državu pa nakon toga na niže nivoe vlasti. Zbog svega ovog sve više se postavlja pitanja da li je uopšte postignut dogovor trojice lidera u Prudu ili se radi o još jednoj političkoj varci.

U poslednjih 18 mjeseci 5 nacrta državnog zakona o imovini palo je u vodu. Među njima i onaj koji je urađen na osnovama političkog dogovora iz Pruda trojice lidera. Nacrt zakona koji je sačinilo državno pravobranilaštvo nije dobio potrebnu većinu članova Komisije jer predstavnici iz RS ne žele da prihvate uknjižavanje imovine prvo na državu a potom na entitete i niže nivo vlasti. Član Komisije iz RS Nikola Kovačević kaže da ovaj entitet ima pravni subjektivitet u raspodjeli imovine što znači da je knjiženje pa rasknjižavanje na entitete neprihvatljivo: „Mi iz RS se zalažemo da se imovina raspravi na paritetnoj osnovi. Kad ovo kažem onda u istu poziciju stavljam oba entiteta. Dakle RS ne traži nikakvu privilegiju već jedostavno teritorijalno- funkcionalni princip kako je i dogovoreno- ono što je na teritoriji oba entieta pripada entitetima a dio te imovine, kako se dogovore vlade entiteta i Savjet ministara pripašće institucijama BiH da bi mogle obavljati ustavom i zakonom utvrđene nadležnosti.“

Duplo knjiženje neekonomično

Pravnik iz Banjaluke Nikola Tomašević kaže međutim da nema nista sporno u tome da imovina bude uknjižena na državu a nakon toga na entitete. Međutim to je ističe Tomašević neekonomično: „Jer ne znam zašto bi se prvo knjižilo nešto što pripada entitetima na državu BiH pa nakon toga isknjižavalo se i knjižilo na imovinu entiteta kada je nesporno da entiteti čine BiH. I ako već nešto pripada entitetima onda je bolje, cjeloshodnije i pravičnije da se odmah uknjiži na entitet nego na državu pa da se vrši prenos.“

Ne znaju ni nadležnost Komisije!

Svi se pozivaju na poštovanje prudskog sporazuma trojice lidera. Predsjedavajući Komisije Zvonimir Kutleša kaže da se načela tog sporazuma različito tumače a problem je i što aneks tog sporazuma nije potpisan. Kutleša kaže da će zatražiti i dodatno tumačenje od Savjeta ministara koji je tačan zadatak Komisije kojom predsjedava: „ Ovo povjerenstvo čak nosi naslov Odluka o povjerenstvu koje je zaduženo za utvrđivanje pojma državne imovine i za raspodjelu državne imovine između entiteta, države i Brčko Distrikta. Moramo pristupiti raspodjeli te imovine, to je zadatak ovog povjerenstva. Ima još dosta članova komisije koji nisu shvatili ni temeljni zadatak ovog povjerenstva.“

Dogovor iz Pruda politička varka?

Komisija se naime bavi samo raspodjelom imovine koja je pod zabranom raspolaganja na osnovu odluke visokog predstavnika. Nesuglasice postoje i oko načina uknjižbe imovine koja je nakon rasprada Jugoslavije pripala BiH a nalazi se van njenih granica. Novinar lista „Oslobođenje“ Gordana Katana kaže da ovakav način rada samo pokazuje suštinu stanja a to je da je dogovor iz Pruda poslužio za kupovinu vremena: „ Ovo je samo još jedan u nizu dokaza da prudski sporazum bio tek puki i formalni dogovr za kojeg nikada nije postojala istinska politička volja da se problemi nagomilani u BiH riješe. Još malo su trojica političkih lidera kupila vrijeme a „prud se očito nasukao na prvom sprudu.“

Prema sporazumu iz Pruda lidera SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH Milorada Dodika, Sulejmana Tihića i Dragana Čovića perspektivna pokretna i nepokretna imovina uključujući i vojnu bila bi uknjižena u vlasništvo države. Ostala imovina uključujući neperspektivnu vojnu imovinu pripadala bi entitetima odnsono kantonima i opštinama u skladu sa potrebama njihovih institucija.