Rasprodaja crnog zlata

Cijene nafte više ne padaju, već počinju ponovo da rastu, stoji na na monitoru njujorške NYMEX berze sirovina koji s pažnjom posmatraju Džefri Grosman (Jeffrey Grossmann) i njegove kolege. Grosman, koji je već decenijama u ovom poslu, kaže: "Posao s naftom je uvijek bio žestoko težak". Ali, ovaj put je, kaže, drugačije.

U prvim danima 2016. cijena nafte je pala na 30 dolara po barelu. U međuvremenu je litar mlijeka treće klase na berzi sirovina u Čikagu duplo skuplji nego ista količina nafte. To je bio takav pad vrijednosti s kojim niko nije računao. Čak i iskusni berzanski vukovi kao što je Grosman. "Ciejne su padale previše brzo", kaže Grosman. Još prije finansijske krize se strahovalo da bi potražnja mogla da bude prekomjerna, kazao je Antoan Half (Antoine Halff) sa Kolumbija univerziteta u Njujorku. "I mnogi su se onda upustili u rat za resurse."

Razlog neravnoteži

Razlozi za ovu neproporcionalnost na svjetskom tržištu su višestruki. Potražnja sada stagnira, čak i u zemljama u ubrzanom ekonomskom razvoju poput Kine. Amerika je pak zahvaljujući frakingu došla do ogromnih količina nafte tako da ne mora više da uvozi. Potrošnja nafte će u ovoj godini slabije da raste nego 2015, procjena je Međunarodne agencije za energiju; prošle godine je to bilo 1,3 a ove bi trebalo da bude 1,7 procenata.

I bum nafte dobijene iz škriljca u Sjedinjenim Državama u svemu tom igra određenu ulogu. Razvojem novih tehnologija crpe se nove količine što do prije nekoliko godina nije bilo moguće. Dobijanje nafte iz škriljca frakingom je još uvijek skupo, ali bi moglo uskoro i da pojeftini. Istovremeno je konkurencija sve veća. "Nafta iz škriljca bi mogla da osigura Americi konkurentnost", kaže Mark Mils sa Instituta Menhetn.

Razlog zašto se konkurencija toliko zaoštrila je u Saudijskoj Arabiji. Ova kraljevima je drugi po veličini proizvođač nafte i preplavila je tržište ovom sirovinom. U početku se borila protiv frakinga samo da bi Iranu otežala pristup tržišu. Protekle godine Iran je na tržište dnevno plasirao između 300.000 i 600.000 barela nafte.

Sa padom cijena padaju i marže. Britanski naftni koncern BP računa s tim da će zbog svakog dolara, koliko opadne cijena nafte, godišnji dobitak opadati za 500 miliona dolara. Posljedice su otpuštanja. 100.000 do 250.000 zaposlenih u naftnoj industriji otpušteno je u posljednjih 18 mjeseci. Prije svih su, što se tiče Amerike, u Teksasu, Lujzijani, Sjevernoj Dakoti i Aljasci posljedice katastrofalne. Ove zemlje se najviše finansiraju od ubiranja poreza u naftnoj industriji.

Kalkulacije Saudijaca

Negativno kretanje konjukture bi se moglo zaustaviti smanjenjem količine vađenja nafte. Ali, tu nedostaje povjerenje u Saudijsku Arabiju, jer ta zemlja će bezobzirno da brani svoje učešće na tržištu u odnosu na Iran; tako barem misle mnogi u Evropi i Americi. Ali, Antoan Half ne vjeruje da se iza toga krije politička strategija. "Odluka da prodaje sve više nafte je racionalna", kaže on. Jer, ako cijena nafte pada onda se mora prodati veća količina kako bi se nadomjestila zarada.

No, bez obzira da li se radi o taktici ili tržišnoj ravnoteži - rezultat je isti. Mali konkurenti su istjerani s tržišta. Antoan Half je uvjeren da će se tržište na duže staze samo korigovati. I Saudijska Arabija jednako trpi zbog niskih cijena nafte kao i druge zemlje OPEC-a. I Džefri Grosman je uvjeren da se dostigla najniža tačka. "Gledali smo sve gore od gorih vijesti na tržištu", kazao je on. Ali, sada se već za koji dolar krenulo na gore. Trenutna cijena nafte mu daje za pravo - tako su u četvrtak 21.1. porasle po prvi put iznad 30 dolara po barelu.