Reklamna kampanja za useljeničku zemlju

Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière je na kongresu sa stručnjacima za pitanje useljavanja rekao: „Ako želimo da nam ljudi dolaze onda moramo ciljano reklamirati našu zemlju“. „Useljenički marketnig“ je potreban jer prognoze o stručnoj radnoj snazi na njemačkom tržištu rada za narednih nekoliko godina, bez stranaca, ne izgledaju nimalo optimistične. Prema rezultatima studije fondacije Bertelsmann, broj ljudi u radnoj dobi u Njemačkoj bi se do 2050. godine mogao smanjiti za 11 miliona. Za trenutnih 45 miliona radnih mjesta bi na raspolaganju bilo samo 29 miliona radnika. Zaključak ministra de Maizièrea glasi: „Mi Nijemci previše govorimo o dozvolama. O pozivanju i dolasku ljudi govorimo premalo“.

Ministar kaže da je potrebno više marketinga iako je Njemačka već danas najomiljenija useljenička zemlja na svijetu. U Njemačkoj trenutno živi 8,2 miliona ljudi koji nemaju njemačko državljanstvo. Daleko veći broj je onih koji potiču iz drugih ili trećih generacija migrantskih familija. Građanski ratovi u Iraku i Siriji su doveli do toga da se broj izbjeglica u Njemačkoj u posljednje dvije godine znatno povećao. Broj tražilaca azila je prošle godine iznosio 200.000, a procjenjuje se da bi ove godine azil u Njemačkoj moglo zatražiti 300.000 ljudi. „Ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu se ne podnosi tako veliki broj zahtjeva za azil kao u Njemačkoj“, kaže ministar Thomas de Maizière. Dok se u posljednje vrijeme mnogo i kontroverzno diskutuje o pomoći i smještaju izbjeglica, ministar u narednih nekoliko mjeseci želi biti temeljitiji: „Moderna useljenička zemlja, Njemačka, mora govoriti o tome kako da oblikuje useljavanje“.

Ministar kaže da se pored državnih struktura u reklamnu kampanju trebaju uključiti i uspješna njemačka privreda. „Njemački poduzetnici su veoma kreativni u tome kako da izvoze njemačke prouzvode u cijeli svijet. Zašto je njemačka privreda do sada bila slabo kreativna da iz inostranstva u Njemačku privuče pravu radnu snagu?“, pitao je ministar unutrašnjih poslova predstavnike privrede. Ulrich Grill, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije obećao je ministru da će i privreda uzeti učešće u jednoj takvoj reklamnoj kampanji.

Debata o novom zakonu o useljavanju

Neki, među kojim su socijaldemokrate iz vladajuće koalicije, vjeruju da bi novi zakon o useljavanju sa transparentnim pravilima mogao ponuditi jasne okvire. Do sada su useljenici često uz sebe morali imati pravnika kako bi se mogli snaći kroz papirologiju. Zakon o useljavanju bi se mogao pobrinuti za više transparentnosti, odnosno da se useljenici i domicilno stanovništvo jednako posmatraju, kaže Aydan Özoğuz, ministrica u saveznoj vladi zadužena za pitanja integracije. „Niko u našoj zemlji ne razumije ko ustvari dolazi, ko ide i zašto“, konstatuje Özoğuz. Ona kaže da nije mali broj onih koji misle da je sve izmaklo kontroli. To naravno potpiruje nepotrebne strahove što iskorištavaju desnopopulistički pokreti kao što je Pegida.

Ministar de Maizière smatra da se pravnim izmjenama, pa čak ni sa pojednostavljivanjem zakona, ne bi uspjelo privući više stručnjaka i vosokokvalifikovanih ljudi u Njemačku. Međutim, ministar de Maizière nije jedini koi misli da će novi zakon donijeti pozitivne rezultate. „Oni, koji misle da će s novim zakonom o usljevanju biti sve lakše, transparentnije i jasnije, dosta griješe“, kaže profesor Christine Langenfeld, predsjednica Vijeća stručnjaka za pitanja integracije i migracije.

Sortiranje useljenika po kulturnim krugovima?

Već su se pojavile kontroverze oko pitanja u kojim zemljama će se provoditi useljenički marketing kojeg je najavio ministar unutrašnjih poslova. Ministar nije tajio činjenicu da će se raditi o zemljama koje su bliske kršćansko-evropskim kulturnim krugovima. „Mislim da je legitimno da jedna useljenička zemlja gleda ko će joj najbolje odgovarati?“, kaže ministar. Njegov argument glasi: „Spremnost na prihvatanje useljenika, kod samih građana je veća ukoliko su oni bliži njihovom kulturnom krugu. Očekuje se da će se uskoro protiv takvog argumenta pojaviti otpor u muslimanskim zemljama što bi moglo dovesti do većih podjela.

Ova tema je dosta osjetljiva ne samo zato što mediji u posljednjih nekoliko sedmica i mjeseci moraju mnogo izvještavati o ružnoj strani Njemačke kao useljeničkoj zemlji: desnbopopulistički pokret Pegida je i dalje protiv svake vrste prihvata izbjeglica, a učestali su i požari na objekte koji su planirani za smještaj izbjeglica kao što je slučaj u Tröglitzu. „To su užasavajuće slike i morame dati sve od sebe da do toga više ne dođe“, kaže de Maizière.

EU mora više poraditi na useljavanju

Ministar unutrašnjih poslova smatra da bi pored Njemačke i EU trebala više poraditi na useljavanju. S obzirom na 50 miliona izbjeglica u svijetu, EU bi trebala dati zajednički odgovor, smatra ministar. Evropska komisija bi u maju trebala predstaviti evropsku migracionu agendu. Do sadašnji izbjeglički sistem, poznatiji kao „Dublin II“, biće preispitan. Ovaj sistem inače organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro kritikuju. Riječ je o sistemu kojim se reguliše raspodjela izbjeglica između članica EU. Osim toga će biti riječi o legalnim useljeničkim putevima, kao i jačoj borbi protiv trgovine ljudima na evropskim vanjskim granicama, kaže ministar. Prvi zaključci bi trebali biti donešeni na samistu evropskim ministara unutrašnjih i vanjskih poslova koji će biti održan u julu. Profesor Demetrios Papademetriou iz "Migration Policy Institute" u Washingotunu savjetuje njemačkom ministru unutrašnih poslova: useljavanje mora biti atraktivnije ili će cijeli projekat propasti. Međutim, Njemačka za to još ima vremena, kaže Amerikanac grčkih korijena.