Resor odbrane poput minskog polja

Rudolf Scharping

Kada je Christine Lambrecht objavila svoj neuspješni video povodom dočeka Nove godine, neki kritičari su se sjetili bivšeg lidera SPD-a Rudolfa Scharpinga i njegovog nespretnog gesta koji ga je stajao ostavke na mjestu nekadašnjeg ministra odbrane. On je, kako bi popravio svoj imidž krutog političara i pridobio simpatije javnosti, dozvolio časopisu Bunte da objavi slike na kojima se sa svojom partnerkom, groficom Pilati, brčka i razmjenjuje nježnosti u bazenu na Majorci  - u momentu kada se Bundeswehr spremao u mirovnu misiju u Makedoniju. Uprkos Scharpingovom neizbježnom gubitku reputacije među vojnicima, kancelar Gerhard Schröder je povukao uzicu tek mnogo kasnije i to zbog sumnjivih poslova sa jednim PR-poduzetnikom.

Franz-Josef Jung

Riječ "rat" nikada nije prešla s usana ministzra odbrane i političara CDU-a Franza-Josefa Junga kada se radilo o misiji njemačkih oružanih snaga u Afganistanu. Čak ni 2009. kada su Nijemci gotovo svaki dan bili uključeni u opasne borbe sa talibanima. Činjenica da su američki avioni u to vrijeme, po njemačkom naređenju, bombardirali dvije cisterne u Kundusu koje su oteli ekstremisti i da su pri tome poginuli brojni civili, izazvala je ogroman psihološki šok u njemačkoj javnosti. Franz-Josef Jung je naknadno podnio ostavku zbog brojnih smetnji u komunikaciji oko zračnog napada u Kundusu - nakon što je prešao u Ministarstvo rada.

Karl-Theodor zu Guttenberg

Baron i političar CSU Karl-Theodor zu Guttenberg bio je veoma popularan među vojnicima. Između ostalog i zato što je, za razliku od svog prethodnika, otvoreno govorio o "ratu" u Afganistanu. Izgovorio je ono, što je njemačkim vojnicima svo vrijeme ležalo na duši. Ali, kada se saznalo da je tadašnji ministar odbrane Gutenberg prepisao brojne odlomke u svom doktorskom radu a da to nije naznačio, morao je, nakon manje od godinu i po dana, podnijeti ostavku. Ono, što ostaje u retrospektivi, je ukidanje obaveznog vojnog roka i strogi kurs štednje i rezova u vojsci. S tim su se morali boriti Gutenbergovi nasljednici: Ursula von der Leyen, Annegret Kramp-Karrenbauer i Christine Lambrecht. One su kao ministrice odbrane, nakon ruske aneksije Krima u 2014., mukotrpno morale raditi na promijeni kursa.

Thomas de Maizière

Od ministra unutrašnjih poslova do ministra odbrane - pa opet nazad. To je ministarska biografija ovog CDU-političara. Čak i ako je Thomas de Maizière bio pošteđen ostavke, ni on, kao ministar odbrane, nije prošao „potpuno neozlijeđen". To je uglavnom zbog onoga što su mediji tada nazivali "debaklom sa dronovima". De Maizière je zaustavio dugogodišnji program „Euro Hawk", jer se pokazalo da dron neće biti odobren za njemački vazdušni prostor bez velikih dodatnih troškova zbog nedostatka softwarea protiv sudara. U to vrijeme je novac poreskih obveznika u trocifrenom milionskom iznosu već bio namjenski raspoređen i potrošen.

Ursula von der Leyen

Ursuli von der Leyen (CDU), prvoj ženi na čelu Ministarstva obrane Njemačke, od početka nije bilo lako, a sebi je malo i sama zagorčala život kada je njemačkoj vojsci Bundeswehru, zbog desničarskih aktivnosti pojedinaca, paušalno prigovorila da ima "problem sa stavom". To se među u trupama smatralo kao nefer i nepravedno. S druge strane, pokušaj von der Leyen da ubrza spori sistem nabavke, brže zamijeni oronule tenkove, borbene avione i brodove, u početku je prepoznat kao plemenit i neophodan a kasnije je rečeno da je „pucala iznad cilja". Ministarstvo je sklopilo ugovore sa eksternim konsultantima, koji ne samo da su koštali milione eura, već je time prekršen Zakon o javnim nabavkama. Time je Von der Leyen potom izazvala uspostavu Istražnog odbora - u kojem je morala svjedočiti tek nakon što je već bila unaprijeđena na čelo Evropske komisije u Briselu.

Annegret Kramp-Karrenbauer

Njena nasljednica i stranačka kolegica Kramp-Karrenbauer (CDU) brzo se distancirala od kursa Ursule von der Leyen. Što se tiče nabavki, vojska će se više oslanjati na interne snage, naglasila je svojevremeno Kramp-Karrenbauer. Niko ne poriče da i danas postoji hitna potreba za reformama i bržom nabavkom. Pogotovo s obzirom na finansijski paket od 100 milijardi eura, koji je vlada Olafa Scholza odobrila za potrebe njemačke vojske Bundeswehra.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu