Rusija ignoriše Evropski sud za ljudska prava
19. februar 2021
Moskva je odmah reagovala. Zahtjev Evropskog suda za ljudska prava "očito ne može biti ispunjen", saopštilo je Ministarstvo pravde i optužilo sud u Strazburu (Strasbourgu) da se "grubo miješa u rad pravosuđa jedne suverene države". Šef ruske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PACE), Petar Tolstoj, rekao je da se Rusija pridržava svog Ustava i da ne pomišlja da udovolji zahtjevu Evropskog suda. U skladu sa promjenom Ustava u ljeto 2020. godine, nacionalni zakon u Rusiji ima prednost nad međunarodnim pravom i međunarodnim sudovima.
Aleksej Navaljni liječen je u bolnici u Njemačkoj nakon što je otrovan novičokom prošlog avgusta, za šta je okrivio Kremlj. Uhapšen je u januaru, odmah po povratku u Rusiju. Početkom februara ruski sud preinačio je njegovu uslovnu kaznu u kaznu zatvora zbog navodnog prekršaja: nije se na vrijeme javio nadležnom sudu. Tako je Navaljni osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora. Riječ je o slučaju "Yves Rocher": Navalny i njegov brat Oleg optuženi su da su prevarili rusku podružnicu francuske kozmetičke grupe. Međutim, još 2017. godine Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je postupak bio nepravedan i da je presuda ruskih sudaca bila proizvoljna. Nakon hašpenja u januaru, Navaljni se obratio Evropskom sudu, tvrdeći da postoji opasnost za njegov život dok je u pritvoru. Nakon toga Evropski sud je tražio puštanje Navaljnija kao hitnu mjeru, donesenu po kratkom postupku.
- pročitajte i ovo: Komentar: Sve to pomaže samo Vladimiru Putinu
Međunarodno pravo i obaveze imaju prednost nad nacionalnim
Kakve bi posljedice za Moskvu moglo imati odbijanje puštanja Navaljnog iz zatvora? DW je o tome pitao evropske stručnjake.
Konstantin Degtyarev, profesor na „School of Law and Social Justice" pri Univerzitetu u Liverpulu (Liverpool), koji se specijalizovao za ljudska prava, kritikuje argumente ruske strane koja odbija da se odazove pozivu Evropskog suda za ljudska prava i hitno pusti Navaljnog iz zatvora. "U skladu s Bečkom konvencijom o ugovornom pravu, država ne može koristiti svoje domaće zakone kao osnovu za nepridržavanje međunarodnih obaveza. Stoga je u ovom slučaju pozivanje na ruske zakone u najmanju ruku problematično", naglašava ovaj stručnjak za DW. Kako ističe, u ruskom zakonu postoji mnogo načina za provođenje hitnih mjera. To traži "samo političku volju i želju za provođenjem odluke Evropskog suda za ljudska prava".
Degtyarev je uvjeren: "U ovom slučaju se želi iskoristiti nacionalni zakon kao formalni štit, koji ruskim vlastima treba omogućiti da ignorišu odluku Evropskog suda za ljudska prava, donesenu po skraćenom postupku, koja odmah treba da stupi na snagu."
- pročitajte i ovo: Navaljnijevev tim predao listu osoba za sankcije EU-u
Razlog za postupak izuzeća protiv Rusije?
Evropski sud za ljudska prava nije komentarisao odbijanje ruske strane da udovolji njegovom zahtjevu. Ali bivši predstavnik jedne članice Vijeća Evrope, koji želi ostati anoniman, rekao je za DW da je Komitet ministara, u kojem su zastupljeni šefovi diplomatija država članica, odgovoran za provedbu odluka Evropskog suda. "Svaka tri mjeseca Komitet ministara održava poseban sastanak kako bi ispitao provođenje presuda ovog suda od strane država članica Vijeća Evrope. Ako jedna država sistematski odbija da poštuje i provodi presude, to može biti razlog za pokretanje postupka za njeno isključenje iz Vijeća Evrope", istakao je ovaj diplomata.
Profesor Konstantin Degtyarev naglašava da Komitet ministara Vijeća Evrope i Evropski sud za ljudska prava takve stvari vrlo ozbiljno shvataju - kada države članice odbijaju da sprovedu odluke Evropskog suda za ljudska prava. Stoga se mogu očekivati vrlo negativne reakcije ovih institucija na postupak Rusije. Što se tiče formalnih posljedica, prema riječima vještaka, Sud u Strazburu (Strasbourgu) će, ako Navaljni podnese još jednu žalbu, u najmanju ruku zaključiti da Rusija krši član 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U njoj se navodi da su države dužne da ne ometaju efikasnu primjenu prava i izvršavanje zakona u odnosu na podnesenu žalbu. Neprovođenje sudske mjere moglo bi se stoga smatrati kršenjem člana 34.
Konstantin Degtyarev ne isključuje mogućnost da se neće ostati samo na izražavanju "zabrinutosti zbog slučaja Navaljni" već da će doći do izricanja strožih sankcija ruskim vlastima. "Posljednji korak mogao bi biti izbacivanje Rusije iz Vijeća Evrope. To se formalno može učiniti zbog sistematskog kršenja ljudskih prava", rekao je Degtyarev.
- pročitajte i ovo: Oštre kritike zbog gušenja oporbe u Rusiji
Politički pritisak bez većih posljedica
Isabella Risini, doktorantkinja na Univerzitetu Ruhr u Bochumu i stručnjakinja za međudržavne procese je skeptična po pitanju ozbiljnih posljedica po Rusiju. "Ako Navaljni ne bude pušten, neće se dogoditi ništa posebno", vjeruje ona. Evropski sud za ljudska prava nema mogućnosti prisiliti Rusiju da se povinuje odlukama suda. "Politički pritisak će se povećati, ali šanse za puštanje Navaljnija na slobodu su vrlo male," pribojava se Risini.
Diplomata, koji je želio ostati anoniman, također smatra da je "vrlo teško" postići raspravu u Komitetu ministara o isključenju neke zemlje iz Vijeća Evrope. "Obično se zemlja, koja ne provodi određene sudske odluke, sakriva iza činjenice da se pridržava drugih odluka i ako bude isključena iz Vijeća Evrope, onda svi njeni građani gube mogućnost da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava-u", ističe ovaj diplomata. Prema njegovom mišljenju, šanse da Rusija bude isključena iz Vijeća Evrope "su ravne nuli, iako za to već postoje formalni razlozi".