Rusija: Od robijaša-ubice do "heroja"

„Kao da sam u paklu", kaže Oksana Pechteleva. Majka 23-godišnje Vere Pechtelewe iz Kemerova, koju je u januaru 2020. brutalno ubio njen bivši mladić Vladislav Kanjus, je traumatizirana. Počinilac je njenoj kćerki nanio više od stotinu povreda. Policajci, na koje se satima čekalo da dođu nakon što su Verine komšije pozvale policiju, osuđeni su na uslovne kazne. Počinilac je dobio 17 godina zatvora.

"U Kemerovu su policajci ignorisali sedam poziva na broj hitne pomoći 112", napisao je ruski bloger André Filippov65 na tvitu. Komšije su konačno razvalile vrata željeznom šipkom - prije dolaska policije. "Vera Pekhteleva (23) ležala je u lokvi krvi, a Vladislav Kanjus, njen bivši ljubavnik, stajao je, sa rukama okrvavljenih do lakata,  iznad nje", pisalo je na tvitu.

Verina porodica je tražila strožiju kaznu. Njena majka je optužila sud da nije uzeo u obzir silovanja i lišavanje slobode, kao ni činjenicu da je ubica izboo nožem svoju žrtvu.

Porodica je uložila žalbu na presudu, koja nikada nije stigla do suda. Rečeno je da se zatvorenik ne može locirati. Kasnije su Verini rođaci na društvenim mrežama otkrili fotografije na kojima se vidi Vladislav Kanjus u vojnoj uniformi i s pištoljem. Sumnjaju da je na slobodi i da se bori u Ukrajini.

- pročitajte i ovo:  Njemačko pravosuđe istražuje ruske ratne zločine

"Noćna mora"

Ruska psihologinja Ekaterina Isupova ističe da porodice žrtava obično pate od posttraumatskih poremećaja dok tuguju za voljenom osobom ili kada se i njima prijeti fizičkim nasiljem. "Oni reaguju sa velikim strahom, bespomoćnošću i užasom. Kada počinioci odu u zatvor, žrtve osjećaju olakšanje i nadu da će užas prestati. Ali kada saznaju da je njihov počinitelj izašao iz zatvora i da se vratio, javlja se strah",  kaže Isupova. „Ova bespomoćnost je velika nepravda."

Upravo tako se osjeća Oksana Pekhteleva. Govori o "strahu, bolu i nerazumijevanju – to je prava noćna mora". Ona takođe strahuje za svoju bezbjednost i ne želi da sretne ubicu svoje kćerke Vere nakon njegovog mogućeg angažmana na frontu u Ukrajini.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, došlo je do regrutacije oko 50.000 zatvorenika. Oni su pušteni iz zatvora, kako bi se borili u Wagner grupi Jevgenija Prigožina.  Regrutovano je i 15.000 dodatnih snaga od strane Ministarstva odbrane. O tome je izvjestila šefica fondacije "Sitting Russia" Olga Romanova, koja se nalazi u egzilu u Njemačkoj.

Teški kriminalci poslani, umjesto zatvora, u rat

„Vjerovatno su u rat otišli teški kriminalci, koji bi morali da odsjede u zatvoru deset ili više godina", pojašnjava jedan advokat iz Rusije, koji je tražio da ostane anoniman. "Nema statistike, ali malo je vjerovatno da bi oni lakši, koji su iza rešetaka već proveli pet ili šest godina i koji računaju da će biti pušteni na uslovnu slobodu, željeli rizikovali svoje živote”, kaže Romanova.

Alyona Popova poznata je po svojoj kampanji protiv porodičnog nasilja u Rusiji i stavljena je na listu stranih agenata od strane ruskog Ministarstva pravde. Ona naglašava da je nepoznato koliko je osuđenih za ubistva pušteno iz zatvora da se bore u Ukrajini. "Ubice su puštene na slobodu, ne moraju izdržavati svoju kaznu do kraja i dozvoljeno im je da još više ubijaju", rekao je ruski aktivista za ljudska prava.

Od ubice do "pravog heroja"

U januaru se šef Wagnerovih plaćenika Jevgenij Prigožin sastao sa grupom zatvorenika. Nakon šest mjeseci vojne službe u Ukrajini, dozvoljeno im je da odu kući i ukinute su im sve kazne.

Među njima su bila i dva muškarca, osuđena za ubistvo. Jedan od njih je Pavel Saharov iz Karelije. On je 2015. godine osuđen na 11 godina zatvora zbog svirepog ubistva penzionera, ali se kući vratio u januaru 2023. godine. Prema pisanju medija, on je bio jedan od prvih, koje je tajnim ukazom pomilovao ruski predsjednik Vladimir Putin. S njim je vjerovatno pomilovan i Denis Kinjev iz Lenjingradske oblasti, koji je 2011. godine osuđen na 17 godina zatvora zbog pljačke i ubistva.

Ali, ne vraćaju se svi zarobljenici živi iz rata. U novembru 2019. godine Eduard Jar iz sela Karaul na Krasnojarskoj teritoriji osuđen je na osam godina zatvora zbog ubistva žene. U pijanom stanju ju je tri puta udario lopatom, četiri puta izbo nožem i tri puta udario nogom po licu i gornjem dijelu tijela. Nakon toga je, kako se vidi iz njegovih izjava, napustio njen stan, bacio nož i otišao kući.

U novembru 2022. Jar se pridružio Wagner grupi. U februaru 2023. poginuo je u blizini ukrajinskog grada Bahmuta. Vlasti u njegovom rodnom selu su tada napisale u čitulji: "Otišao je u borbu protiv neonacista i postao pravi heroj i istinski patriota za sve stanovnike našeg kraja".

"Privatne vojske su ilegalna stvar"

Aktivistkinja za ljudska prava Olga Romanova ističe da u Rusiji ne postoji zakon koji dozvoljava angažman plaćenika i privatne vojske. „Dakle, ovih 50.000 Wagnerovih plaćenika je apsolutno nezakonita stvar, kao i njihovo pomilovanje, jer se jedan zločin preklapa s drugim", objašnjava ona. Osim toga, neprihvatljivo je da država imenuje i štiti pripadnike privatnih vojski kao "dobrovoljce". Tako zakon o "diskreditaciji dobrovoljaca" predviđa kaznu do 15 godina zatvora.

Ali, bivši zarobljenici se ne mogu naći samo u ruskim privatnim vojskama. Od 1. februara zatvorenici, koji još nisu odslužili kaznu, mogu biti primljeni i u regularnu vojsku u Rusiji. Krajem juna, predsjednik Rusije je potpisao zakon "O specifičnostima krivične odgovornosti lica koja učestvuju u specijalnoj vojnoj operaciji" -kako se u Rusiji naziva rat protiv Ukrajine.

Zakon se bavi  mobilizacijom u rat lica koja su osumnjičena ili optužena za neko kazneno djelo i kojima prijeti kazna do pet godina zatvora. Prema riječima aktivistice za ljudska prava Olge Romanove, ovim se mobilišu u rat ljudi, kojima prijeti kazna za manje i umjerene zločine. "Osoba se hapsi, otvara se krivični postupak i nakon toga čovjek pristaje da ide u rat, a zauzvrat se od krivičnog postupka odustaje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu