Rusija se usred diplomatske izolacije okreće Africi

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ove sedmice je na putovanju po Africi. Njegovo putovanje uključuje Egipat, Republiku Kongo, Ugandu i Etiopiju.

Lavrov je u nedjelju u Egiptu rekao svom egipatskom kolegi Samehu Shoukryju da će Rusija ispuniti obaveze vezane za narudžbe žitarica.

Mnoge afričke nacije uveliko zavise od uvoza pšenice i drugih žitarica iz Rusije i Ukrajine, ali je izbijanjem rata u Ukrajini njihovo snabdijevanje ozbiljno poremećeno, povećavši tako rizik od gladi.

U junu je predsjedavajući Afričke unije Macky Sall rekao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da, iako je Afrika daleko od poprišta rata, afrički ljudi su "žrtve ove ekonomske krize".

Ipak, u oblasti bezbijednosti se čini da Rusija pokušava ostaviti svoj trag na afričkom kontinentu.

Vojna podrška Africi

Posjeta Sergeja Lavrova se doživljava kao pokušaj prikupljanja podrške afričkih nacija, od kojih mnoge imaju snažne istorijske veze s Rusijom, u vrijeme snažne zapadne osude rata u Ukrajini.

U mjesecima prije njegove posjete, Rusija je potpisala različite političke i vojne sporazume na ovom kontinentu.

Početkom januara stotine ruskih vojnih savjetnika raspoređeno je u Mali. Pripadnici kontroverzne ruske vojne grupe Wagner pozvani su da "pomognu Maliju da obuči svoje sigurnosne snage", saopšteno je iz malijskog vojnog vrha.

To je dovelo do zabrinutosti, jer je taj zadatak ranije bio posao Evropske misije za obuku u Maliju (EUTM). Nakon što je pukovnik Assimi Goita svrgnuo predsjednika Ibrahima Boubacara Keitu u puču u Maliju 2020. - i kasnije je položio zakletvu kao predsjednik nakon drugog puča u maju 2021. - suočio se s regionalnim i međunarodnim sankcijama zbog produženja predloženog vremenskog okvira za predsjedničke izbore.

Režim hunte je odgovorio tako što je zabranio njemačkim vojnim avionima ulazak u vazdušni prostor Malija, protjerao ambasadora bivše kolonijalne sile Francuske i pozvao na hitno povlačenje danskih snaga.

Južni susjed Malija Burkina Faso također je doživio državni udar u januaru. Poput svojih kolega u Maliju, i tamošnja vojska prkosila je pozivima da preda vlast civilnoj vladi. I ona se pak orijentisala ka Moskvi.

Veza između obuke u inostranstvu i državnih udara

Sudan, Čad, Gvineja Conakry i Gvineja Bisao također su doživjeli državne udare u protekloj godini. Jedna stvar im je zajednička: većina vojnika koji stoje iza puča prošla je vojnu obuku pod sponzorstvom Rusije.

"Kvaliteti koji ih preporučuju za obuku u inostranstvu su isti oni koji ih čine efikasnim vođama puča", rekao je za DW krajem 2021. Judd Devermont, direktor programa za Ariku u američkom Centru za strateške i međunarodne studije.

Dvojica Malijaca za koje se vjeruje da su glavni arhitekti državnog udara 2020., Malick Diaw i Sadio Camara, proveli su po godinu dana u Moskovskoj višoj vojnoj komandnoj školi. Ti isti vojnici su takođe učestvovali u misijama obuke koje su organizovale SAD i EU.

Nakon puča, Kelly Cahalan, šefica odjela za medijske operacije AFRICOM-a, izjavila je za DW: "Pobuna u Maliju se oštro osuđuje i nije u skladu s američkom vojnom obukom i obrazovanjem."

Moskva oživljava stare sovjetske veze

Prema riječima Irine Filatove sa Više ekonomske škole u Moskvi, Rusija ima za cilj da se učvrsti na kontinentu kao bezbijednosni posrednik kako bi se „suprostavila kolektivnom Zapadu" i projektovala imidž „branitelja Afrike".

Daleko od toga da se Rusija prvi put umiješala u afrička pitanja: 1950-ih godina Kremlj je podržavao oslobodilačke pokrete širom kontinenta. U to vrijeme, glavni izvoz Rusije bili su oružje i municija kratkog do srednjeg dometa.

Uticaj Moskve je kod mnogih bio dobrodošao. "Bez čvrstog stava Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata i vrhunca antikolonijalne borbe, mnoge naše zemlje nikada ne bi ugledale svjetlo nezavisnosti", rekao je za DW Obadiah Maillafia, bivši zamjenik guvernera Centralne banke Nigerije.

Ta podrška je oslabila nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Ali u protekle dvije decenije, sadašnji predsjednik Vladimir Putin pokušao je oživjeti te veze iz ere nezavisnosti i djelovati kao svojevrsna kontra-poluga neokolonijalnoj politici Zapada.

„Sada kada je Rusija u prilično jakoj poziciji, Afrika može imati koristi od obostrano korisnih investicija i trgovinske saradnje“, rekao je Mailafia.

Rusija se službeno nije očitovala o svojoj politici prema Africi. Ali, kako to vidi Filatova, Moskva se oslanja na privatne vojne kompanije poput Wagner grupe koje djeluju kao „otvarači vrata“.

"Zvanično, [vojne grupe] uopšte nisu uključene u strategiju. Ali ono što vidimo je da su one uvijek prve na mjestu na kome se pojavi neka nestabilnost, a potom pomažu da se na vlasti osiguraju oni koji su izgradili odnose s Rusijom", rekla je ona DW.

Grupa Wagner je također aktivna u Centralnoafričkoj Republici (CAR), gdje je optužena za ozbiljna kršenja ljudskih prava. Njeni paravojni borci su najviše privukli pažnju nakon što su se pojavili u jednom filmu lokalne produkcije, predstavljajući se kao branitelji nacije protiv pobunjenika iz CAR-a. Hiljade ljudi pohrlilo je na centralni stadion u glavnom gradu Bangiju kako bi prisustvovale premijeri filma koja je održana u maju 2021.

Povratak biznisu

Uglavnom, Moskva je u posljednja dva desetljeća uspjela proletjeti ispod radara, tiho sklapajući ugovore o izvozu nuklearne energije i oružja.

Rusija je trenutno najveći izvoznik oružja na afrički kontinent. Prema godišnjem izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) za 2020., izvoz oružja u Afriku činio je 18% ukupnog ruskog izvoza oružja između 2016. i 2020.

Prvi posao s oružjem koji je javno objavljen dogodio se u aprilu 2020., kada je jedini ruski trgovac oružja u državnom vlasništvu, Rosoboronexport, najavio prodaju borbenog čamca ruske proizvodnje neimenovanoj zemlji subsaharske Afrike.

Nekoliko mjeseci ranije, 2019., u Sočiju je održan prvi Rusko-afrički ekonomski forum, kojem su prisustvovala mnoga velika imena afričke politike. Rusija je tu priliku iskoristila da elegantno istakne svoje rezultate u Africi. Do tada je već stvorila imidž saveznika više nacija koje su se borile protiv nemilosrdnih pobuna: 2018. Mali, Niger, Čad, Burkina Faso i Mauritanija obratili su se Moskvi za pomoć u borbi protiv takozvane Islamske države i Al Qaide.

Osim vojnih usluga, Moskva je također stvorila nišu za prodaju nuklearne tehnologije zemljama u razvoju. Zambija, Ruanda, Etiopija, Egipat i Nigerija su među zemljama kojima je Rusija pomogla da izgrade nuklearne elektrane.

Dok detalji njezinih različitih politika i dogovora ostaju u mraku, barem je jedna stvar jasna: Rusija se vratila u Afriku - i to znači biznis.

Priredili: Ineke Mules i Kate Hairsine

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu