Ruska ruka na Balkanu

O "Rusiji i Balkanu" u svom članku s naslovom "Posezanje Moskve za Crnom Gorom" piše berlinski Tageszeitung (taz). Taj list tako napominje da se i dalje vodi diskusija oko toga je li Rusija uplela svoje prste tijekom pokušaja puča 16. listopada 2016., kada su u Crnoj Gori održani parlamentarni izbori. "Crnogorska vlada optužuje Moskvu da je pomogla u pokušaju puča. Rusija te navode naziva 'lažnim vijestima' (Fake News). A i crnogorska oporba sumnja u tu tezu o puču. Vlada, međutim, ostaje pri svojoj verziji. Rusija pokušava sve kako bi spriječila pristup te balkanske zemlje s nepunih 700.000 stanovnika u NATO, izjavio je za taz novoizabrani šef vlade Duško Marković. Njegov prethodnik Milo Đukanović je Moskvu optužio da je proteklih tjedana čak bila spremna na prolijevanje krvi kako bi na vlast u Crnoj Gori dovela vladu koja je poslušna Rusiji", piše taz.

Anti-NATO kampanja u Crnoj Gori

List s tim u svezi podsjeća da je Tužiteljstvo u Podgorici, prema vlastitim istraživanjima, utvrdilo da je Rusija pred izbore 16. listopada organizirala jednu skupinu od 24 oružane osobe kako bi srušila vladu. Crnogorske vlasti su, pojašnjava dalje taz, na izborni dan uhitili skupinu koju je predvodio jedan bivši srpski policijski časnik te da je ta skupina uglavnom bila sastavljena od Srba i dvojice Rusa: "Duško Marković polazi od toga da je ruska tajna služba u to uplela svoje prste. Još prije deset godina Moskva nije imala ništa protiv integracije Crne Gore u Europsku uniju i Sjevernoatlantski Savez, kazao je on taz-u. No, prije nekoliko godina se Moskva odlučila za promjenu strategije(ILI: kursa), dodao je Marković. Najvažnija oporbena stranka Demokratski front koji je na izborima osvojio oko 20 posto glasova, već dugo vodi anti-NATO-kampanju u Crnoj Gori, tvrdi crnogorski premijer i dodaje: 'Demokratski front je od Rusije dobio financijsku pomoć.' U Podgorici je neosporno da su ruski poslovni ljudi podržavali aktivnosti Demokratskog fronta. Činjenica jeste da Rusija u Crnoj Gori raspolaže značajnim gospodarskim i političkim utjecajem. Kao još i plemići u carsko vrijeme krajem 19. stoljeća, tako su i ruski poslovni ljudi i turisti otkrili strme crne gore koje se uzdižu iznad mora te kupili tisuće zemljišnih posjeda (ILI: parcela) i vila. Prema gledištu vlade u Podgorici, Rusija je osobito zainteresirana za luke zemlje. Nakon što su Albanija i Hrvatska pristupile NATO-u, Crna Gora je jedina jadranska zemlja koja nije u NATO-u i stoga je strateški važna. Rusija je proširila svoju prisutnost na Balkanu, kaže Duško Marković. 'Prije svega je u Srbiji Rusija ne samo politički, već i gospodarski u vojno aktivna', upozorava. Energetski sektor u Srbiji je, kaže Marković, već u ruskim rukama, a i utjecaj na srpski entitet u Bosni i Hercegovini, kao i na Makedoniju je porastao."

Taz još pojašnjava da je 24 članice NATO-a dalo svoju suglasnost za učlanjenje Crne Gore u taj savez, ali da se još čeka suglasnost Kanade, Španjolske, Nizozemske i SAD-a te da je upravo zbog Washingtona Crna Gora nervozna, jer strahuje da bi Trump mogao odbiti svoj potpis. S tim u svezi ovaj list prenosi kako se iz diplomatskih krugova u Podgorici može čuti da je "Trump u izbornoj kampanji kazao da zbog jedne mini-države neće pokvariti svoj odnos prema predsjedniku Rusije Putinu", tako da vladi u Podgorici ne ostaje ništa drugo, doli čekanje.

Erdoganova izborna kampanja nije dobro došla u Austriji

Jedan drugi utjecaj aktualno zabrinjava Njemačku i Austriju, o čemu pišu austrijski i njemački listovi. Riječ je o Erdoganovom utjecaju na tursku dijasporu u te dvije zemlje. Nakon što je ministar unutarnjih poslova pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije Ralf Jäger zatražio da se zabrani eventualni nastup u izborne svrhe turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Njemačkoj, isto to za Austriju zahtijeva i tamošnji ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz. "Turski predsjednik je u Austriji dobrodošao u službeni posjet i na razgovore s državnim vodstvom, ali ne i kako bi vrbovao glasove za spornu reformu turskog ustava, pojasnio je Kurz u nedjelju (26.2.). Kurz je dodao kako odbacuje da se 'turska izborna kampanja' i s tim povezana polarizacija 'uvezu u Austriju'. To bi 'dovelo do pojačanih napetosti kod nas i prepreka je integraciji', kazao je i austrijski ministar zadužen za integraciju", prenosi Tiroler Tageszeitung. Taj list podsjeća da je turski premijer Binali Yildirim, koji je već imao svoj veliki nastup u njemačkom Oberhausenu, najavio da Erdogan u inozemstvu želi vrbovati glasače da se na referendumu o uvođenju predsjedničkog sustava u Turskoj izjasne s "Da". Tiroler Tageszeitung se ujedno osvrće na "napete odnose" između Austrije i Turske: "Zahtjev Austrije da se zalede pregovori o pristupu Europskoj uniji s Turskom i njezin veto protiv zajedničkog dogovora Vijeća EU-a o politici prema Turskoj je sredinom prosinca za posljedicu imao još jednu ljutitu reakciju turske vlade." A i austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je, piše dalje ovaj list, na Novu godinu osvrćući se na Tursku kazao kako je veoma zabrinut zbog "dramatičnih razvoja na područjima vladavine prava, demokracije, ljudskih prava i temeljnih prava".

Tiroler Tageszeitung još podsjeća na to da je tijekom izborne kampanje za predsjedničke izbore u Turskoj 2014., Erdogan u Beču nastupio pred oko 13.500 njegovih pristaša: "Kurz je to tada kritizirao kao 'govor u izbornoj kampanji koji je uzrokovao nemir u našoj zemlji'. Kurz se tada sastao s Erdoganom i tijekom razgovora mu osobno prenio svoju kritiku."

"Njemačka se mora pripremiti na val izbjeglica iz Turske"

Međutim, u Njemačkoj ima i onih koji smatraju da Erdoganov najavljeni nastup u toj zemlji ne bi trebalo zabraniti. To mišljenje iznenađujuće zastupa Can Dündar, Erdoganov kritičar i turski novinar koji se trenutačno nalazi u egzilu u Njemačkoj. "'Ja sam odlučan protivnik Erdogana, ali sam i uvjereni demokrat i borim se za pravo na slobodu govora', kazao je Dündar u izjavi za Passauer Neue Presse", prenosi list Die Zeit i dodaje kako je Dündar istaknuo da bi zabrana govora u Njemačkoj Erdogana kod njegovih pristaša i podjarila napetosti među Turcima u Njemačkoj. "Umjesto zabrane Dündar traži da se Erdoganovi govori ograniče, 'kako ne bi, kao inače, propovijedao mržnju', smatra Dündar", prenosi Die Zeit i dodaje kako taj novinar smatra da bi Njemačka trebala poslati promatrače za vrijeme provođenja referenduma u Turskoj i više progonjenih Turaka primiti. "Njemačka se mora pripremiti na val izbjeglica", poručio je Dündar, a prenosi list Die Zeit.