Ruska tajna služba finansirala skrivanje Mladića?

Pouzdanih odgovora na ova pitanja još uvijek nema, ali postoje nepotvrđene indicije. Tako list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše:

"Traženje odgovora na pitanje gdje je bio Mladić punih 15 godina, moglo bi biti neugodno za brojne srbijanske političare. Koliko dugo se Mladić skrivao u Lazarevu? Ako je već toliko godina živio u stanovima u Beogradu, južnoj Srbiji i Vojvodini, ko ga je finansirao? Ko je pomagao? Možda odgovor na to pitanje ne treba tražiti samo u Beogradu.

Pretpostavlja se kako srbijanska vlada ima indicije da je Mladića finansijski pomagala tajna služba jedne velike i moćne slavenske države (autor komentara neuvijeno aludira na Rusiju). Mnogo zanimljivih detalja bi se moglo saznati ispitivanjem bivšeg premijera Vojislava Koštunice i njegovog šefa tajne službe - naravno, ako to sadašnja vlada Srbije uopšte želi. Javnost i danas vrlo malo zna o detaljima skrivanja Radovana Karadžića koji je uhapšen još prije tri godine", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Dug je put Srbije do EU

Vlada Srbije nakon hapšenja Ratka Mladića očekuje brzo približavanje EU. Komentator lista "Süddeutsche Zeitung" smatra da vlada u Srbiji prvo mora da raskrsti s nekim iluzijama. Ovaj list piše kako se u Srbiji malo spominju zločini zbog kojih je Mladić optužen. Ne govori se o genocidu u Srebrenici, nego o "dešavanjima" u Srebrenici. Suočavanje s prošlošću je bolan proces, piše ovaj list i dodaje:

"Samo neki predstavnici nevladinih organizacija javno ističu kako je Srbija devedesetih godina vodila osvajački rat. Stare elite još uvijek imaju veliki uticaj. Bivši predsjednik Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić osuđuje sud u Hagu jer, kako kaže, piše pogrešnu istoriju o Srbima. Brojni Srbi još gaje iluziju kako je ulazak u EU moguć bez priznanja Kosova kao nezavisne države.

Mnogi se nisu pomirili ni sa poslijeratnim uređenjem susjedne BiH. Zbog toga i bosanski Srbi još uvjek prijete da će da se otcijepe, da će se ponovo mijenjati granice što ugrožava stabilnost regiona. Vlada Srbije teži da postane sila na Balkanu, umjesto da se koncentriše na neophodne unutrašnjopolitičke reforme. Demokratija u Srbiji je još klimava, oligarsi koji su se obogatili u vrijeme Slobodana Miloševića aranžirali su se s novim vlastima. Oni finansiraju stranke i kupuju poslanike koji zastupaju njihove interese.

EU bi u principu trebalo da podrži predsjednika Borisa Tadića, ali od njega već sada tražiti i da se odrekne nekih iluzija. U te iluzije spada san da će Srbija brzo postati članica EU. Hapšenjem Ratka Mladića Srbija je samo ispunila jednu obavezu koju je još davno trebalo da realizuje", piše "Sueddeutsche Zeitung".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić