Ruske igre na izborima u BiH
4. oktobar 2018
Utrka za Veliku nagradu Rusije pripala je ove godine Lewisu Hamiltonu koji se sprema da po peti put postane svjetski prvak u natjecanju u Formuli 1. A za pobjedu se u Sočiju, u isto vrijeme kada i Hamilton, samo sa tribina, borio i Milorad Dodik, kandidat SNDS-a za srpskog člana Predsjedništva BiH. Njegova predizborna kampanja naime svaki put uključuje susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovaj put susret sa Putinom je organiziran tokom utrke Formule 1 u ruskom ljetovalištu. Timing: sedam dana uoči Općih izbora u BiH. Putin je Dodiku tom prilikom zaželio „uspjeh na izborima", a od gosta je pak na poklon dobio značku bosanskohecegovačkog entiteta Republike Srpske čiji je Dodik predsjednik, a koja je odmah potom završila na Putinovom reveru što su pak kamere uredno zabilježile. Da se bori za nezavisnost Republike Srpske, odnosno, kako sam kaže, radi na „stvaranju političkog okruženja" za to i ne vjeruje u opstojnost BiH kao države gost ruskog predsjednika već odavno uopće ne krije, kao što ne krije ni to da je Putinov čovjek na Balkanu.
A da susret Dodik-Putin u Sočiju nije bio samo jedan od brojnih fototermina ruskog predsjednika govori i činjenica da je prethodno (samo dvije sedmice uoči izbora) u BiH boravio ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. Osim sa članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu Lavrov je posjetio i Dodika u Banja Luci dajući mu tako, prema općoj ocjeni, nedvosmislenu rusku podršku uoči izbora.
Sam Lavrov je pak tokom posjete BiH kritizirao „nastojanja nekih vanjskih igrača da narodima na Balkanu nametnu vještački izbor koji glasi ili ste sa nama ili ste sa Ruskom federacijom". Lavrov je „velikodržavničkom" ocijenio izjavu šefice diplomatije EU Federice Mogherini da je „Balkan teritorija EU i da se tu niko drugi ne treba miješati". „Taj stav je u suprotnosti sa prirodnim pravom balkanskih država da ne teže samo članstvu u EU nego i da istovremeno razvijaju veze sa onim državama sa kojima to smatraju neophodnim", bila je poruka ruskog šefa diplomatije iz BiH - zemlje za koju brojni analitičari navode da je „najzapadnija tačka ruskog utjecaja u Europi".
Igranje vatrom
Kada je pak riječ o samoj BiH i njenoj državnosti Lavrov je naglasio da Rusija podržava „suverenitet i teritorijalni integritet BiH". Izjava je to koja je u direktnoj suprotnosti sa separatističkim težnjama jednog od njegovih bosanskoheregovačkih domaćina Milorada Dodika. „Kremlj stalno naglašava teritorijalni integritet zemlje, ali u isto vrijeme podržava političare koji se otvoreno izjašnjavaju protiv jedinstva zemlje. To je već igra vatrom", kaže Sonja Schiffers iz Berlinske Fondacije za nauku i politiku. Za Jasmina Mujanovića to je jeftina retorika koja nema uporište u stvarnosti: „Ruska federacije kaže da podržava i teritorijalni integritet Crne Gore, a vidjeli smo šta su uradili u Crnoj Gori 2016. godine. Zvanično podržava i teritorijalni integritet Makedonije, a također znamo šta su tu radili. Rusija kaže i da se zalaže za teritorijalni integritet Ukrajine i to je rekla u isto vrijeme kada je anektirala Krim", kaže Mujanović, politički analitičar "Instituta Istok-Zapad" u New Yorku.
Postoji dakle, kako navode sugovornici DW-a, jasna razlika između zvanične ruske politike i onoga što Moskva radi u praksi. A u praksi se bez ikakve sumnje vidi direktan utjecaj Ruske federacije na izborni proces u BiH, kaže Avdo Avdić, novinar portala Žurnal. On navodi da se taj utjecaj ogleda ne samo u redovnim susretima Dodik-Putin pred izbore i očiglednoj Putinovoj podršci političaru koji podriva državnost BiH već i u nizu drugih konkretnih primjera: od ruskog utjecaja na Centralnu izbornu komisiju BiH koja je zadužena za provedbu izbora do upliva ruskog kapitala.
Avdić u tom kontekstu podsjeća na Dodikove veze sa ruskim oligarhom Konstantinom Malofejevim koji je prethodnih godina više puta boravio u BiH sve dok mu u maju ove godine Granična policija BiH nije zabranila ulazak u zemlju s obrazloženjem da predstavlja „prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima BiH". Malofejev, koji slovi za osobu blisku ruskom predsjedniku Putinu, je, kako navodi Avdić, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, bio uključen u operaciju čija je svrha bilo osiguranje financijske pomoći vlastima Republike Srpske. „Postoje sumnje da je bilo planirano da Malofejev kupi državne obveznice RS-a, da bi tamošnje vlasti mogle nadoknaditi minuse u budžetu i da bi od toga novca pred izbore povećale plate i penzije", kaže Avdić. Malofejev se nalazi na popisu osoba kojima su EU i SAD uvele sankcije zbog djelovanja usmjerenog na destabilizaciju Ukrajine.
Avdić također govori o pokušaju miješanja u izbore u BiH preko Hrvatske. Tvrdi da ima saznanja da su posredstvom Rusije upravo u Hrvatskoj dogovorene krađe na izborima u BiH u korist HDZ BiH i SNSD-a. „Hrvatska se takoreći nalazi u talačkoj krizi zbog slučaja Agrokor i svih kredita koji su došli u zemlju iz Rusije" kaže Avdić.
Krajnji cilj tog djelovanja je, prema Avdićevim riječima, da na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pobijedi Dragan Čović, kandidat HDZ-a BiH i aktulani član Predsjedništva BiH koji se vrlo blizak Miloradu Dodiku. To da Rusija i preko Hrvatske ostvaruje ujtecaj na izbore u BiH navodi i Jasmin Mujanović: „Nekima je kontroverzna teza da postoji značajan nivo suradnje ruskih elemenata, HDZ-a i vlade u Zagrebu. No svake sedmice dobijamo nove dokaze za to da postoji ta koalicija. Apsolutno smatram da je u interesu Rusije da u Predsjedništvu BiH budu Dodik i Čović i njih apsolutno onda ne zanima ko će biti treća osoba u tom slučaju", kaže Mujanović.
Spriječiti širenje NATO-a glavni cilj
A krajni cilj svih nastojanja Moskve je jasan: spriječiti prijem BiH u NATO. I tu se zvanični stavovi i praksa Moskve ne razlikuju. „NATO je za Moskvu provokacija", kaže Sonja Schiffers. „Moskva uopće nema sveobuhvatnu strategiju kada je riječ o BiH i ima ograničene interese koji se odnose na određenu infrastrukturu i područja energije. BiH je mala zemlja i Rusija tu nema velike ekonomske interese. Stoga je prije svega riječ o sprečavanju širenja NATO-a," kaže Schiffers. Jasmin Mujanović smatra da je BiH za Rusku federaciju jako važna sa „jedne strateške tačke, a ne zato što je velika država, što ima veliki ekonomski ili politički utjecaj, nego zbog svoje strateške geopolitičke pozicije". Mujanović smatra da je BiH u tom smislu važnija za Rusiju i od Srbije, odnosno da BiH Moskva doživljava kao strateški centar Zapadnog Balkana: „Rusija smatra da postoje pojedinci u političkom sistemu BiH poput Dodika i Čovića koji će nastaviti činiti BiH nefunkcionalnom državom, a sve dok BiH ostane nefunkcionalna ona ne može biti ni članica EU, ni NATO-a, a sprečavanje njegovog širenja je primarni strateški cilj Rusije ne samo u BiH nego i u cijelom regionu". Zbog toga, kako navodi, Rusija uvozi nasilje, kriminal, korupciju i sve ostalo što čini zemlju nefunkcionalnom.
„Prije 10 godina je za Rusiju bilo prihvatljivo da zemlje regiona uđu u EU, ali ne u NATO. Nažalost u zadnjih deset godina desilo se to da je NATO postao politički važniji od EU. Sada se ulazak u EU automatski shvata kao ulazak u NATO. Naravno da se Rusija tome ne raduje", kaže Igor Pellicciari, stručnjak za vanjsku politiku Rusije i profesor na Diplomatskoj akademiji MGIMO u Moskvi i profesor na talijanskom Univerzitetu Urbino. Navode da se Rusija miješa u izborni proces u BiH Pellicciari odbacuje: „To je postalo kao mantra da se Rusija miješa u svake izbore u Europi, te da se miješala od Brexita preko talijanskog referenduma pa naravno do Trumpa. To je postalo kao generalno opravdanje kojim se pokušava nadoknaditi nedostatak legitimiteta koji na Zapadu očigledno postoji. Zapad zapravo nema problem sa fake news, već problem fake leaders i zbog toga krivica za sve traži u Moskvi" kaže Pellicciari.
Pellicciari međutim, kao dobar poznavatelj prilika u Rusiji i na Balkanu, navodi da se utjecaju Rusije pridaje preveliki značaj u ovom regionu. „Mi kao da želimo da ne vidimo povijest Balkana posljednih 25 godina. Rusija je bila najmanje uključena u ono što se dešavalo na tom prostoru", kaže on. Istina je, kaže, da Rusija sada pokušava vratiti svoj utjecaj na međunarodnom planu. „Da, ona kao imperija sigurno ima svoje interese i na Balkanu, kao što ih ima i u Italiji, Gruziji ili negdje drugo na svijetu. No Balkan nije prioritet Rusije", smatra Pellicciari. „Danas ponovo na međunarodnom planu imamo big games. I tu su akteri ponovo Kina, Rusija, Amerika, a Balkan je tek mala kockica na međunarodnom planu", kaže on.
Sa Pellicciarijem se u ocjeni da se utjecaj Rusije na Balkanu često precjenjuje slaže i Sonja Schiffers. „Imam dojam da Rusija manje slijedi koherentnu i sveobuhvatnu strategiju, već da sponatno reagira kada se za to ukaže mogućnost. Ovdje prije svega vidim odgovornost lokalnih političara koji smatraju da im dobri odnosi sa Moskvom mogu donijeti uspjeh na izborima i zbog toga se obraćaju Rusiji", kaže Schiffers.
Blokiranje euroatlantskih integracija BiH
Mujanović i Avdić na utjacaj Rusije pak gledaju drugačije. Mujanović u nastojanju Rusije da spriječi prijem BiH u NATO vidi veliku opasnost jer smatra da je prijem u NATO strateški prioritet BiH: „Država koja je članica NATO-a se ne može tek tako raspasti, kao što bi se BiH bez članstva teoretski mogla raspasti, a to bi bila katastrofa za cijeli region". „Utjecaj Rusije se često ne precjenjuje nego potcjenjuje“, smatra novinar Avdić i to se odnosi ne samo na predstojeće izbore. Kada je pak o samim izborima riječ njihov ishod bi, kako smatra Sonja Schiffers, mogao potpuno blokirati put BiH u euroatlantske integracije, kaže Schiffers. Avdić je pak, ukoliko pobijede proruske snage, u blokadu euroatlantskih integracija BiH potpuno siguran: "Sasvim je izvjesna nova politička kriza i ne samo kriza već put u potpuno neisgurnu zonu."