Kongres vezuje ruke Trampu

Novi paket američkih sankcija cilja energetski sektor i druge ključne segmente ruske ekonomije, ali je nešto drugo privuklo pažnju: nove mjere su takve da ograničavaju mogućnost Donalda Trampa da jednostranu ukine sankcije kao predsjednik. Nije baš svakodnevna pojava da Republikanci i Demokrate u Kongresu postignu takav sporazum, ali su ga ovdje postigli – u utorak je i Predstavnički dom usvojio novi paket.

Bijela kuća je, vidjevši koliko je sati, prikočila sa protivljenjem. Doduše, Tramp bi mogao da stavi veto na zakon, ali bi onda vjerovatno bio preglasan u Kongresu što bi bila svojevrsna blamaža. Trampovoj administraciji sada jedino ostaje da, ako naumi da promijeni režim sankcija, piše obrazloženje Kongresu o kojem će senatori i kongresmeni moći da odluče u roku od 30 dana.

Tramp nema podršku baze oko Rusije

„Ovo je prilično jedinstven razvoj, kada se uzme u obzir kakvi su obično odnosi grana vlasti u SAD", kaže Džefri Anderson sa Univerziteta Džordžtaun. Prije samo nekoliko mjeseci teško je bilo zamisliti da bi Kongres – prije svega Predstavnički dom gdje su mnogi iz republikanske većine Trampove pristalice – pristao da veže ruke svom predsjedniku. „To je znak koliko je Tramp sputan čitavim ruskim pitanjem", kaže Anderson.

Razlaz republikanskih predstavnika – koji odreda moraju da brinu o svom reizboru – i Trampa pokazuje još nešto, smatra Mark Lendler, profesor javne uprave na koledžu Smit. „Za razliku od drugih pitanja u kojima se Trampovi stavovi razlikuju od tvrdokornih konzervativnih politika – kao što su imigracija i slobodna trgovina – kod pitanja Rusije biračka baza Republikanaca nije na Trampovoj strani", kaže on. „Zato su Republikanci u Kongresu slobodniji da se oko ovog pitanja izjasne suprotno Trampu."

Ako su se prethodne tri runde sankcija protiv Rusije mogle vidjeti kao reakcija na aneksiju Krima i mješanje Moskve u istočnoj Ukrajini, novi paket mjera svakako se tumači kao ishod nelagode Kongresa zbog navodne naklonosti Trampa prema ruskom kolegi Vladimiru Putinu te sumnjivih kontakata koje su dvije strane imale u kampanji. Štaviše, izvorni prijedlog zakona pisan je zbog sankcija protiv Irana, a mjere protiv Moskve su dodate kasnije, kako su na vidjelo izlazili novi podaci o susretu Trampovih bliskih saradnika i ruskih predstavnika tokom kampanje.

Problem za Evropu?

Kao da u zapećku ostaje drugi, možda i važniji aspekt: mjere predviđaju moguće kazne za kompanije koje pomažu Rusiji u izgradnji gasovoda. To bi moglo da pogodi brojne evropske firme i optereti partnerske transatlantske odnose. Jednim okom se već gleda ka projektu Sjeverni tok 2 koji bi trebalo da dovodi ruski gas preko Baltika u EU. Nije čudo da su se Njemačka i Austrija usprotivile mjerama Kongresa.

„Paket sankcija u velikoj mjeri potencijalno izvozi žrtvovanje u Evropu i evropske kompanije", kaže Andreson. „To će biti problem." Ranije sankcije protiv Rusije su uvijek bile dogovorene sa vodećim članicama EU. „Partnerstvo Obame i Merkelove je bilo apsolutno centralno", primjećuje Anderson. Toga sa Trampom nema ni u tragovima.