Samit EU: Poljoprivrednici, Ukrajina i BiH

Prije nedelju i po dana, Evropska komisija je  preporučila početak pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, obrazlaže to „impresivnim reformskim napretkom“. Izvještaj EU o BiH iz novembra prošle godine zvuči, međutim, drugačije.  Njemačka, Austrija i Italija žele približiti balkansku državu EU,  kao što je učinjeno s Ukrajinom i Moldavijom. Prošlog decembra, šefovi država i vlada su se u principu složili s početkom pregovora s obje države. U slučaju BiH, Francuska i Nizozemska izražavaju zabrinutost. Prema navodima Pariza, još nije vrijeme za pristupne pregovore sa BiH. Pritom, zeleno svjetlo može uslijediti samo jednoglasnom odlukom na samitu. 

Olakšice za poljoprivrednike

Traktorska buka i zvuk sirena već sedmicama prate sastanke vodećih političara Evropske unije u Briselu. I na samitu šefova država i vlada poljoprivrednici planiraju mobilizaciju. Evropska komisija već je najavila širok raspon ustupaka, na koje članice još trebaju pristati. Brisel želi ukinuti kontrole za male farme i smanjiti ekološke propise. Obaveza da se dio poljoprivrednih površina ne obrađuje u korist zaštite biljnih i životinjskih vrsta i prirode tako će ostati na snazi i u narednim godinama.

U Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj i Belgiji poljoprivrednici su u posljednjim mjesecima protestirali  protiv politike svojih vlada i EU-a. Žale se na pad prihoda, previše birokratije i nove propise o zaštiti okoliša iz Brisela. U Njemačkoj su se poljoprivrednici pobunili protiv planiranog ukidanja olakšica, koje se odnose na oslobađanje od poreza na dizel, koji se koristi u poljoprivredi. U Francuskoj i Poljskoj oni protestiraju protiv pada cijena zbog uvoza iz Ukrajine. Ove sedmice su se članice EU i Evropski parlament dogovorili da ograniče bezcarinski uvoz određenih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Ako velike količine jaja, peradi ili šećera budu dolazile iz Ukrajine u EU, opet će biti uvođenja carina.

Kamate ruske Centralne banke u EU za vojnu pomoć?

Kao i na gotovo svim EU-samitima  od početka ruskog napada na Ukrajinu  prije dvije godine, i ovaj put je predsjednik Volodimir Zelenski putem videa uključen u konferenciju. Očekuje se da će uputiti hitan apel članicama EU  da dostave više oružja i municije.  Na samitu će se raspravljati i o tome,  odakle bi se mogao pribaviti novac za to.  Početkom sedmice, ministri vanjskih poslova EU su dali zeleno svjetlo za povećanje sredstava u fond, iz kojeg se plaća oružje i oprema za Ukrajinu i to u visini od pet milijardi eura. Riječ je o fondu, koji nije u sastavu budžeta EU. Također, Evropska komisija želi iskoristiti prihode od kamata zamrznutih sredstava ruske Centralne banke u EU za vojnu pomoć. Brisel očekuje godišnje prihode od tri milijarde eura. Međutim, za to je potrebna jednoglasna odluka država članica. Njemački kancelar Olaf Scholz daće svoj pristanak. Rasprava o tome će na samitu EU vjerovatno tek započeti. 

Više novca za odbranu

Šefovi država i vlada u principu žele raspravljati i o tome kako da, s obzirom na rusku prijetnju Evropi, povećaju proizvodnju oružja i osiguraju više novca za odbranu. Predsjednik Vijeća Evropske unije Charles Michel je u pozivnici za samit istakao da je Evropa decenijama premalo ulagala u svoju sigurnost i odbranu. Sada je krajnje vrijeme za radikalne i konkretne korake. Francuski prijedlog da se, kao kod pandemije koronavirusa, zajednički uzmu dugovi, je sporan. Njemačka odbija takve planove.

Međutim, države članice žele više koristiti Evropsku investicionu banku za odbranu (EIB). Ona već sada finansijski podržava razvoj dronova i osiguranje granica. Međutim, to se odnosi samo na dual-use robu, tj. proizvode koji se mogu koristiti kako u civilne, tako i u vojne svrhe. Njen mandat ne uključuje finansiranje oružja i municije. Na samitu bi se EIB mogla pozvati da revidira kriterije za dual-use robe, kako bi odbrambenoj industriji omogućio bolji pristup privatnim i javnim finansijskim sredstvima.

Kontroverzna i debata o Gazi

I dalje postoji podjela unutar Evropske unije, kada je riječ o ratu u Gazi. Neke članice, poput Španije i Irske, traže oštriju kritiku Izraela zbog velikog broja palestinskih žrtava. Članice EU će razgovarati s generalnim sekretarom  UN-a, Antoniom Guterresom o ulozi UN-ove Agencije za pomoć Palestincima (UNRWA). Izrael optužuje pojedine saradnike UNRWA da su sudjelovali u napadu Hamasa početkom oktobra. Zbog toga su Njemačka i druge zemlje obustavile finansijske uplate Agenciji UN-a za pomoć Palestincima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu