Biznis forum: Jedna regija - jedna ekonomija

Akcenat 9. SBF-a, najveće i najznačajnije business konferencije u jugoistočnoj Europi stavljen je na turizam, koji je u posljednjih nekoliko godina zabilježio ozbiljan rast u BiH, ali i na resurse i potencijale koje BiH može ponuditi, a za šta postoji interes kod stranih investitora.

Ovogodišnji forum, kako je izjavio Amer Bukvić, direktor Bosna Bank International (BBI) banke, glavnog organizatora SBF-a, okupio je više od 1.800 učesnika iz 50 zemalja, a zemlje regije predstavit će 225 konkretnih projekata potencijalnim investitorima, upravo u skladu sa motom Foruma "Jedna regija - jedna ekonomija”.

U tom smislu Bukvić je naglasio kako investitori žele vidjeti makroekonomski napredak u regiji, kojim bi bili reducirani trenutni problemi, među kojima se izdvaja odlazak mladih, mahom u zemlje EU, te je istakao neophodnost saradnje vlada i privatnog sektora na putu ka uspjehu, što su, kako je rekao dosadašnji forumi i dokazali. “Moramo stvoriti zamah i učiniti sve da ovo bude prostor na koji će ljudi dolaziti, a ne koji će napuštati”, rekao je Bukvić.

Izetbegović: “Situacija u BiH bolja”

“BiH je savršena tačka za spajanje poslovnih ljudi sa Istoka i Zapada”, rekao je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH obraćajući se prisutnima na 9. SBF-u. Posebno je pozdravio goste iz susjednih zemalja, poručujući kako je saradnja potrebna i moguća.

Obraćajući se potencijalnim investitorima, Izetbegović je naglasio kako je BiH “veoma bogata vodom... ugljem, šumama, jakim vjetrovima i brojnim vrstama minerala”. “Posjedujemo i značajna nalazišta nafte, dugu industrijsku tradiciju, dobro organiziranu radnu snagu, stabilnu valutu vezanu za euro”, naglasio je Izetbegović.

Rekao je još i kako se situacija u BiH u posljednjih devet godina “značajno promijenila nabolje”, kako se bilježi “porast broja zaposlenih, BDP raste, a raste i izvoz, kao i prihodi od direktnih i indirektnih poreza”. “Glavni razvojni zamah tek očekujemo, budući da su stvoreni svi uvjeti i zatvorena financijska konstrukcija za dalju izgradnju autoputa na koridoru 5C”, naglasio je on, te dodao kako očekuje da se uskoro krene i u izgradnju autoputa Sarajevo - Beograd, u saradnji sa turskim investitorima.

“Uprkos brojnim problemima, BiH se kreće naprijed. Sporo, ali se kreće”, zaključio je Izetbegović dodavši kako su velike šanse i za skori status kandidata za EU članstvo, kao i skoro aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO savezu, što bi garantiralo da “BiH u narednih 10 godina postane stabilna država, a za šta je potreban koncenzus unutar država, kao i pomoć prijatelja sa Istoka i Zapada”.

Njemačka među vodećim ulagačima u BiH

U sličnom tonu govorio je i Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, iznoseći pozitivne ekonomske pomake koje je BiH napravila u posljednjih nekoliko godina. “Javni dug je na kraju 2017. godine iznosio 11,334 milijarde KM što je  smanjenje za oko 750 miliona KM u odnosu na godinu prije. Vanjski dug zemlje je iznosio 8,146 milijardi KM, uredno se vraća i smanjuje u odnosu na prethodne godine, dok devizne rezerve stalno rastu pa su u prvoj polovini aprila 2018. godine iznosile 10,937 milijardi KM”, rekao je Zvizdić.

Naglasivši i porast vanjskotrgovinske razmjene, kao i porast stranih ulaganja u BiH - najviše u sektoru proizvodnje i bankarskom sektoru, naglasio je kako “glavni trgovinski partner BiH ostaje EU, te zemlje CEFTA-e”, a po ulaganjima u BiH, kako je naveo, i dalje prednjače Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka.

Da je tako, potvrdio je i Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija. On je naveo kako Srbija u BiH “izvozi više robe nego u Rusiju, Ameriku i Kinu zajedno”. Ipak, naglasio je da se dosta toga još mora promijeniti, prvenstveno carinski propisi, zbog kojih se na granicama među zemljama bivše Jugoslavije bilježe preduga čekanja kamiona, odnosno robe na carinjenje, znatno duže nego što je to u zemljama EU.

Također je ukazao i na neophodnost većeg ulaganja u infrastrukturu općenito, naglasivši da bi ovakvim tempom ulaganja zemlje regije dosegnule trenutne EU infrastrukturne standarde tek za neke 33 godine.

Wigemark: “Političari, klonite se biznisa”

Sa Ljajićem se složio Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH, koji je naglasio kako je “neprihvatljivo da se na prevoz robe preko granica u regionu mora čekati i do 24 sata”, te da se na rješavanju tih pitanja mora raditi zajedno. Osim toga, Wigemark je političare u BiH pozvao da se “drže podalje od biznisa”, te naglasio kako od njih očekuje da će uložiti dodatne napore i provesti reforme kojim bi bili stvoreni bolji uvjeti za ulaganja u BiH. Za početak bi to, prema njegovim riječima, trebala biti reforma javne uprave, koja je trenutno preglomazna i neefikasna.

Skupu se obratio i potpredsjednik Vlade Turske Mehmet Simsek, koji je govorio o globalnom aspektu, posebno o potrebi ulaganja u obrazovanje i obuku mladih, uzimajući u obzir sve veću brzinu razvoja tehnologija u svijetu ili, kako je on nazvao, 4. tehnološke revolucije.

“U svijetu je mnogo novca i magija je privući kapital, stvoriti klimu za ulaganja, a čini mi se da u BiH to dobro ide”, rekao je Simsek, te dodao da Turska ostaje spremna za ulaganja u BiH i regiju, a u cilju “stabilnosti, prosperiteta i mira među balkanskim nacijama”.

Prisutnima su se obratili i brojni zvaničnici, poput Bandara Hajjara, predjsenika Islamske razvojne banke (Islamic Development Bank Group), Ibrahima Al Omara, ministra/guvernera Investicijske agencije Saudijske Arabije (General Investment Authority - SAGIA), Sofyana Djalila, indonežanskog ministra prostornog uređenja i Lahcena Daoudia, ministra općih poslova u Vladi Kraljevine Maroko.

Sarajevo Business Forum nastavlja rad kroz panel sesije o temama vezanim za saradnju u regiji, preko uloge žena u ekonomskom razvoju, transferu tehnologija, turizmu, a prvog dana dvodnevnog Foruma prisutnima bi se trebao obratiti i specijalni gost 9. SBF-a, slovenački predsjednik Borut Pahor.