Sarajevo – Jerusalem Balkana

Islam je prisutan u svakodnevici Sarajeva: čuju se pozivi mujezina, a većina od 300.000 stanovnika su muslimani. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine ima više od 200 džamija, uključujući impresivnu Gazi Husrev-begovu džamiju iz 1530. godine. Samo nekoliko stotina metara dalje nalaze se velika katolička katedrala i jednako velika srpska pravoslavna crkva, a između njih džamija, stara sinagoga i jevrejski dom zajednice. Policija i barikade oko sinagoge, za razliku od mnogih evropskih prijestolnica, ovdje su rijetkost.

Mjesto suživota religija

"Jevreji, kršćani i muslimaniovdje stoljećima žive u skladu," kaže za epd Senudin Jahić tokom posjete Sarajevu predstavnika Diakonije Württemberg. Glavni grad Bosne i Hercegovine ne nosi bez razloga nadimak "Jerusalem Balkana." Jahić, 47-godišnji musliman, više od trideset godina radi na interreligijskom dijalogu u Sarajevu. Bio je među osnivačima Udruženja za međureligijski mir "Abraham."

"Nakon strahota bosanskog rata i masakra u Srebrenici sa 8.000 ubijenih, povjerenje je moralo ponovo rasti," kaže Jahić. Pokrenuo je akcije pomirenja, kao što je briga muslimanske omladine o pravoslavnim grobljima, dok su kršćani zauzvrat vodili brigu o mezarima muslimana.

Jahić izražava zabrinutost jer sve više mladih komunicira isključivo unutar svojih etničkih grupa – Bošnjaci sa Bošnjacima, Srbi sa Srbima, Hrvati sa Hrvatima. "Tako se smanjuje razumijevanje za drugu stranu." U njegovoj generaciji bilo je drugačije; prisjeća se kako je kao prevodilac za Bundeswehr često radio sa srpskim kolegama. "Politički i religijski smo bili različiti, ali smo mogli normalno razgovarati," kaže, primjećujući da mladi danas sve više gube taj osjećaj.

I Njemica Ingrid Halbritter, koja živi i radi u Bosni i Hercegovini već 25 godina, primjećuje sličan trend. Njen udruženje "Pharos", podržano od strane Diakonije Württemberg, prvenstveno pomaže pripadnicima romske manjine. "Zajednički život ovdje ne ide bez interreligijskih kontakata," kaže Halbritter za epd.

Strah od jačanja nacionalizma

Jahić vidi opasnost od ponovnog jačanja nacionalizma i etničkih sukoba u regiji. "Bosanski rat 1995. godine nije završen; samo je prekinut," tvrdi. Mnogi sukobi tinjaju ispod površine. Rat je i dalje prisutan u Sarajevu kroz tragove metaka na zgradama i "sarajevske ruže" – kraterima granata ispunjenim crvenom smolom kao podsjetnikom na poginule.

Jahić se nada da će vjerske zajednice raditi više na pomirenju i međusobnom razumijevanju: "Mogle bi djelovati umirujuće, ali svoj utjecaj ne koriste dovoljno. A upravo bi to pristajalo Jerusalemu Balkana."

Politička analitičarka Ivana Marić smatra da Bosna i Hercegovina, koja teži članstvu u EU, ima ozbiljan problem s korupcijom koja prožima medije, ekonomiju i politiku. "Ljudi su ranije napuštali zemlju zbog ekonomskih razloga, a sada odlaze kako njihova djeca ne bi odrasla s uvjerenjem da je korupcija normalna pojava," kaže Marić za epd.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu