Saudijska Arabija protiv Irana

DW: Saudijski princ bin Salman optužuje Teheran da stoji iza raketnog napada na Riad proteklog vikenda, koji naziva "ratnim aktom". Jesu li to prvi okršaji u mogućem ratu koji prijeti da izbije između ovih rivalizirajućih sila?

Sebastian Sons: Zapravo, to je više od okršaja. Spor između Irana i Saudijske Arabije se od 2011. godine a posebno nakon nuklearnog deala 2015. znatno intenzivirao. Mi to vidimo u Jemenu, Siriji, Bahreinu, a sada i u Libanu. Ako se otvoreno govori o "ratnom aktu", onda je to u svakom slučaju nova dimenzija, jer na njega bi se moralo odgovoriti vojnim sredstvima. To je jako uznemirujuće, ako se zna da bi moglo doći do direktnih ratnih dejstava.

Koliko dugo i šta je potrebno još da se desi, po Vašem mišljenju, izbije pravi rat između ove dvije regionalne sile? 

Spirala u kojoj situacija eskalira okreće se jako brzo i dostigla je novu tačku usijanja. Uprkos tomde ja se nadam da neće doći do direktnog vojnog konflikta između Irana i Saudijske Arabije. Zapravo obje ove zemlje ne bi trebale imati interesa za izbijanje takvog rata. Posebno Saudijska Arabija, iako je vojno dobro naoružana, ne bi mogla da izađe kao pobjednica u jednom takvom ratu. Stoga smatram da će sve ostati na retoričkom ratu koji neće biti prebačen na front.

Šta bi se moglo desiti kada bi ipak izbio vojni sukob. Da li bi to zapalilo cijeli region?

Region već gori. Direktna konfrontacija između Irana i Saudijske Arabije bi region Bliskog i Srednjeg istoka bacio u haos. Niko ne može imati interesa za to, niti u regiji, niti van nje. Stoga mislim da bi se eskalacija mogla nastaviti u istom obliku kao i do sada. Igraće se na kartu različitih saveznika, kao što je na primjer Hezbolah u Libanu saveznik Irana.

U borbi za uticaj u Libanu saudijska kraljevska kuća je ponovo poredala šahovske figure. Libanski premijer Hariri je podnio ostavku - tokom posjete Rijadu. Šta je interes Saudijske Arabije?

Na to pitanje je teško odgovoriti. Do sada je to bilo tako da je sa Irancima postojala jedna vrsta dogovora da Liban ostave na miru. Hezbolah je bio dio vlade. A sada je, odlaskom Haririja, zbačen "prosaudijski klijent" ili je možda na pritisak Saudijaca dao ostavku. Objašnjenje može biti da Saudijci sada traže konfrontaciju sa Hezbolahom. Postoje glasine da se Saudijci nadaju da bi Izrael mogao krenuti da mobilizuje snage protiv Hezbolaha, kako bi se oslobodili ovog iranskog saveznika. Mogu se samo nadati da to nije strategija Saudijaca. Jer to bi sasvim sigurno dovelo do novih ratnih okršaja i doprinijelo bi daljnoj destabilizaciji regiona.

I palestinski predsjednik Abas je iznenada otputovao u Riad?

Mogu da zamislim da u svemu ovome Liban ima određenu ulogu. Ne bih želio spekulirati, jer tu ima još raznih faktora. Ne mogu tačno reći kako izgledaju planovi Saudijaca i kakve namjere imaju prema Palestincima.

Pored svih tih vanjsko-političkih implikacija, princ Bin Salman je uhapsio pola saudijskog državnog vrha.

I ovdje se može samo spekulirati. Talas hapšenja u Saudijskoj Arabiji je nastavak politike, koju je princ Mohamed Bin Salman počeo voditi posljednjih mjeseci. Skidanje sa vlasti prijestolonasljednika Mohammeda bin Naifa u junu bio je akt kojim je počeo taj proces. Naredni korak je bio hapšenje uticajnih klerika. Sada se princ okrenuo protiv političara, članova sopstvene familije i poslovnih ljudi. On želi konsolidirati vlast. Ne želi da se pribojava nikoga niti unutar niti izvan kraljevske familije, kada postane kralj. To je više dugoročno planiranje, koje se krije iza svega toga. 

Da li se princ usudio na ovu ofanzivu zato što iza njega stoji američki predsjednik Trump koji mu daje bezrezervnu podršku i ustaje protiv Teherana?

Saudijci to kategorično odbacuju, ali ja sam mišljenja da to jeste razlog. Donald Trump je svojom prvom posjetom Riadu jasno pokazao da stoji iza Saudijske Arabije. On njima daje znak da mogu raditi šta hoće. On toleriše i prihvata činjenicu da to nekada nije u interesu SAD, kao na primjer kada je došlo do blokade Katara. Ali sve što se sada događa, događa se uz podršku Donalda Trumpa. To je za Mohameda bin Salmana znak da može snažno krenuti u ofanzivu.

Sebastian Sons je ekspert za Bliski istok i istražuje politička i društvena kretanja u Saudijskoj Arabiji u okviru Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP).