Saudijska Arabija u potrazi za vlastitom budućnošću

S obzirom na probleme u zemlji, govor koji će održati saudijski kralj Salman pred Nacionalnim vijećem, odnosno Skupštinom Šura, sredinom sedmice mogao bi biti prilično dug. Saudijska Arabija se nalazi pred velikim unutrašnjo-političkim tako i vanjsko-političkim problemima.

Prije svega treba pomenuti rat u Jemenu. Već devet mjeseci Saudijska Arabija predvodi koaliciju sunitskih zemalja, koja se bori protiv pobunjenika zvanih Huti- jedne pretežno šiitske grupe, koju, kako smatraju Saudijci, podržava Iran. Rat u susjednom Jemenu, jednoj od najsiromašnijih zemalja arapskog svijeta, predstavlja indirektno odmjeravanje snaga sa smrtnim neprijateljem u Teheranu.

Saudijska Arabija u ovom sukobu nije pokazala ubjedljiv vojni učinak, smatra politolog Thomas Richter iz GIGA-Instituta za bliskoistočne mirovne studije u Hamburgu. Vojna misija saudijskih snaga ograničena je na avijaciju. Druge zemlje koalicije poslale su u borbu svoje kopnene trupe. "Tamo se bore pretežno vojnici iz drugih zemalja Perzijskog zaliva. Pored toga tamo su angažovani i plaćenici iz Latinske Amerike ali i iz Sudana i još nekih afričkih zemalja." Saudijska vojska doduše raspolaže izrazito modernim oružjem, ali ga koristi samo jednim dijelom. Ni spremnost vojnika da učestvuju u misiji nije posebno velika. "Oni očito nisu spremni da riskiraju svoj život". Koalicija protiv Huta nije ostvarila neke zapažene uspjehe, naprotiv. Terorističke organizacija Al Kaida i Islamska država su iskoristile haos da se etabliraju u Jemenu i učvrste svoje prisustvo.

Ideološka bliskost sa Islamskom državom

I pored toga Saudijska Arabija će se angažovati u Siriji u okviru koalicije sastavljene od 30 zemalja. Prije svega ona teži uništenju 'Islamske države'. Sirija je istovremeno i žarište i ogledalo kompleksnog političkog razvoja", piše kolumnista Fahad Nazer za internet magazin Al-Monitor. "Novi saudijski politički kurs je posljedica raširene teze da se SAD povlače sa Bliskog istoka. I kada poduzimaju nešto, čini se kao da im nedostaje jasna strategija".

Zemlje Perzijskog zaliva su službeno odavno angažovane u Siriji i Iraku. Posljednji napadi na IS i druge ekstremističke grupe izvršeni su prije nekoliko mjeseci. Pored toga kraljevina je nakon napada u Parizu posebno izložena kritikama. Ideološka blizina IS-u, koja se ogleda u saudijskom zakonodavstvu, stvara sumnje i otvara pitanja koliko je moguće uopšte se pouzdati u Saudijsku Arabiju. Stoga je koalicija protiv IS-a pokušaj da se nešto uradi protiv takvih sumnji, smatra Thomas Richter. "Ona treba kako regionalno, tako i internacionalno pokazati da je Saudijska Arabija u stanju da u okviru koalicije reaguje na izazov i prijetnju kakvu predstavlja Islamska država."

Džihadisti u unutrašnjosti zemlje

I unutrašnjo-politički zemlja je pred velikim izazovima. Ona doduše ima pod kontrolom džihadističku scenu zahvaljujući efikasnom sigurnosnom aparatu. Ali tanka je linija između (nenasilnog) fundamentalizma i ekstremizma (spremnog na nasilje). Odavno Vijeće učenjaka ne određuje smjernice za sve vjernike. Prije 25 godina u Saudijskoj Arabiji su, kao reakcija na ulazak trupa Sadama Huseina u Kuvajt i podizanje američkih vojnih baza, formirala islamistička opozicija, iz koje je kasnije nastala Al Kaida.

U međuvremenu je IS preuzeo odgovornost za prve napade na šiite kao i na saudijske objekte. Šiitski aktivista Hamza al-Hassan izjavio je da je IS "made in Saudia Arabia" dakle nastao ili proizveden u Saudijskoj Arabiji. Vehabijski islam i teroristička organizacija IS, tvrdi Hamza al Hasan, imaju iste ideološke korijene.

Finansijske neprilike

I kao da svi ovi izazovi nisu bili dovoljni, zemlju sada opterećuje i veliki finansijski deficit. Zbog snažnog pada cijena nafte - najvećeg u posljednjih 11 godina - MMF računa da će zemlja iz tekuće godine izaći sa deficitom od 22 posto bruto društvenog proizvoda. Stoga vlada planira prodaju objekata u državnom vlasništvu. Luke, željeznice, aerodromi i bolnice bi tako mogli biti prodati. U narednih 15 godina bi Saudijska Arabija "mogla biti suočena sa rapidnim padom ekonomske moći", kaže se u studiji čuvenog preduzeća Mc Kinsey, koju citira ekonomski portal Boomberg.com.

Kralj Salman, krunisan početkom godine, ustupio je svojim podanicima povodom stupanja na tron donaciju u vrijednosti od 32 milijarde dolara. Za slična davanja bi u budućnosto moglo ponestati novca. Nije isključeno da će kralj saudijske građane u svom govoru na to unaprijed pripremiti.