Sergej Lavrov u BiH – potvrda ruskog uticaja
14. decembar 2020
Sergej Lavrov je u BiH trebao doći uoči novembarskih lokalnih izbora, ali je ta posjeta odgođena jer je Lavrov morao u samoizolaciju. Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjeća da je šef ruske diplomatije i tada govorio da treba očuvati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, poštovati ustavnu strukturu države i ravnopravnost njenih entiteta.
Šolaja je dodao i da posjeta Lavrova BiH uvijek podrazumijeva i neku vrstu podrške Miloradu Dodiku. Naime, protokolom je predviđen i privatni sastanak Lavrova sa članom Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda u Istočnom Sarajevu, u Republici Srpskoj (RS), i to prije susreta sa drugim zvaničnicima.
"Vjerujem da ćemo i ovoga puta čuti kako je Rusija voljna za saradnju sa BiH u svim oblastima. Drugo je pitanje to što se unutrašnji faktori u ovoj zemlji raspravljaju treba li da sarađuju sa Rusijom ili ne i koje bliži Moskvi, a ko nije. Uprkos različitim gledištima, sve se to može iskoristiti u opštem interesu", smatra Šolaja.
Šolaja očekuje i razgovore o Dejtonskom sporazumu. "Stav je Rusije da dejtonsku strukturu BiH treba očuvati i vjerujem da će to i ovoga puta biti potvrđeno. Moguće je da će akcenat biti i na zatvaranju OHR-a (Ureda visokog predstavnika). To je prioritet Rusije i kao članice Vijeća za implementaciju mira gdje Moskva gotovo u pravilu izdvaja svoje mišljenje, odnosno ne slaže sa drugim članicama Vijeća", kaže sagovornik DW-a.
Uloga Rusije u poslijeratnoj stabilizaciji mira u BiH
"Rusija je uvijek bila konstruktivna u mirovnom procesu u BiH, naročito devedesetih godina kada je bila slabija u odnosu na Zapad i kada je kao članica Kontakt grupe pregovarala u Dejtonu sa svim balkanskim i međunarodnim akterima o miru u BiH. Rusija i dalje djeluje u toj funkciji. U posljednjih nekoliko godina Moskva se poziva na međunarodno pravo i u tom okviru treba posmatrati njen stav prema Dejtonskom mirovnom sporazumu", kaže Šolaja.
Nakon potpisivanja Mirovnog ugovora za BiH, Rusija je posljednjih godina dvadesetog stoljeća imala pozitivnu ulogu u njegovoj implementaciji, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak.
"Bila je to jeljcinovska Rusija, slaba država ovisna od zapadne pomoći, ali u smislu ispunjavanja preuzetih međunarodnih obaveza Jeljcinova i Kozirjevljeva (ruski ministar vanjskih poslova) Rusija bila je puno pouzdaniji partner od Putinove agresivne Federacije koja, npr. u Vijeću za implementaciju mira u BiH nije podržala nijednu odluku, nijedan politički stav, nijedan zahtjev koji bi išao u smjeru izgradnje BiH kao postkonfliktne države", kaže Ćurak.
Nerzuk Ćurak: "Ruski interes - BiH kao zamrznuti konflikt"
"Naprotiv, Rusiji je još uvijek u interesu da BiH tretira kao zamrznuti konflikt, pri čemu ta zamrznutost istovremeno označava dozvoljeni maksimum u proizvodnji države, što je de facto negacija međunarodne volje za izgradnju BiH kao stvarne, funkcionalne, realne države. Mogli bi ironijski kazati da Rusija u PIC-u kontinuirano krši Dejtonski mirovni sporazum baš kao i njihov precijenjeni gubernator, zadnja pošta - Laktaši", kaže sagovornik DW-a.
Dejtonski mirovni ugovor i 25 godina od potpisivanja, manje je historijski dokument, a više živa materija koju ključni svjetski akteri prilagođavaju sebi i svojim geopolitičkim potrebama, smatra Ćurak.
"Dolazak Lavrova u Sarajevo još jednom potvrđuje da je BiH lokalna država u globalnom opticaju, čija unutrašnja nefunkcionalna politička arhitektura omogućuje Rusiji da snaži svoje pozicije u 'bližem inozemstvu' Moskve, a koje su uzdrmane i u Ukrajini i u Bjelorusiji, a i na Kavkazu. Ko zna, možda geopolitičke silnice usmjere Rusiju ka snaženju BiH u narednom periodu, ako bi to za posljedicu imalo organiziranu nezainteresiranost Zapada za probleme u ruskom susjedstvu", ističe Ćurak.
Moskva treba odbaciti "najvećeg kršitelja Dejtonskog sporazuma"
"U svakom slučaju, ovu posjetu treba iskoristiti za revitalizaciju Dejtona kao dinamičkog procesa, a to prije svega znači upoznavanje zvanične Moskve sa notornošću koje Lavrov možda nije svjestan: da je najveći kršitelj Dejtonskog sporazuma njegov, navodno, najveći pobornik - Milorad Dodik. Ako Rusija toliko insistira na Dejtonskom sporazumu mora kao svog saveznika odbaciti njegovog najvećeg opstrukcionistu", zaključuje sarajevski profesor.
I mediji u BiH pišu o predstojećoj posjeti Sergeja Lavrova, podsjećajući da je ona predviđena upravo za 14. decembar, dan kada se obilježava 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu. Time se, prema pisanju Dnevnog avaza, signalizira ruska privrženost Dejtonu kojeg Moskva gleda "apsolutno drugačije u odnosu na ostale članice Vijeća za implementaciju mira".
"Lavrov je visoki ruski zvaničnik i činjenica da dolazi u BiH u ovakvim okolnostima, dok traje pandemija, govori da Moskva ne namjerava olako popustiti niti prepustiti svoj utjecaj nekom drugom. Ovaj datum i način realizacije posjete su poruka Sjedinjenim Američkim Državama i posebno Evropskoj uniji da Rusija ostaje međunarodni igrač u regiji", piše Dnevni avaz.
Daniel Serwer: "Cilj Moskve osigurati da BiH ne nastavi put ka NATO-u"
Sarajevsko Oslobođenje donosi intervju sa američkim stručnjakom za Balkan Danielom Serwerom koji, između ostalog, govori i o ruskom uticaju u BiH i regiji.
"Rusi posjeduju Milorada Dodika i teško su naoružali njegovu policiju. To je opasno. Cilj zvanične Moskve je osigurati da BiH ne nastavi put ka NATO-u, pa čak i kroz stvaranje problema. Uticaj Moskve je i u Beogradu. To riskira podjelu Balkana između Zapada i Rusije, ali i Kine. Ne zvuči mi to kao dobro susjedstvo. Srbi to mogu zaustaviti. Zapad će pomoći, ali građani RS-a i Srbije su ti koji moraju pokrenuti inicijative", napominje Serwer.
Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov boravit će u službenoj posjeti BiH 14. i 15. decembra. Poslije susreta sa Miloradom Dodikom u Istočnom Sarajevu, predviđen je sastanak Lavrova sa članovima Predsjedništva BiH, a potom i ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković. Nakon boravka u BiH, Lavrov će posjetiti Srbiju.