Sjaj i bijeda kulture u BiH

Zbog neriješenog statusa i problema sa finansiranjem na vratima Zemaljskog muzeja BiH 4. oktobra su zakovane daske s natpisom „zatvoreno“. Ratni kustos Muzeja historičar Enver Imamović kaže da se o ovoj instituciji više vodilo računa tokom rata nego danas. „Mogu reći da je ovo jedinstven slučaj u svijetu. Ovako nešto ni u najsiromašnijim zemljama Latinske Amerike ili Afrike nije moguće. Ovo je sramota današnje političke elite“, kaže Imamović.

U znak solidarnosti, 4. oktobra 2012., vrata za posjetitelje zatvorili su i Kinoteka te Historijski muzej BiH. Nije bilo sluha za proteste studenata koji su pozivali na razum. Među njima je bio i student Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Nermin Džonlagić. „Narod bez kulture i prošlosti nema nikakvu perspektivu. Sramotno je da dozvolimo zatvaranje nečega što su generacije za nas sačuvale i dopustimo da tek tako, u tišini, propadne.“

Regionalna smotra filma

I u 2012. godini u Sarajevu je upriličena manifestacija koja po sadržaju i značaju u svijetu filma prevazilazi granice BiH – Sarajevo film festival (SFF). Festival je otvoren projekcijom filma „Djeca“ bh. režiserke Aide Begić. „Ja sam kao studentica radila na SFF-u, potom kao režiserka upravo na SFF-u prikazala svoj prvi kratki film, tako da je to prostor sa kojim sam zajedno odrastala i bez kojeg niko od nas ne bi mogao napraviti ovo što je napravljeno“, kaže Aida Begić.

Film Angeline Jolie „U zemlji krvi i meda“ izazvao je različite reakcije publike i kritičara u regiji jer je njegova radnja smještena u ratnu BiH (1992-1995). Režiserski prvijenac Angeline Jolie u Sarajevskoj Zetri je prikazan u februaru pred oko 5.000 ljudi, a pozitivne reakcije sarajevske publike rasplakale su slavnu glumicu. „Film je na najbolji način pokazao našu nedavnu stvarnost i svaka čast režiserki što je bila dovoljno hrabra i obradila ovakvu tešku temu“, kazala je građanka Sarajeva.

Sarajevska crvena linija

2012. mnogi će pamtiti i po muzičko-scenskoj poemi „Sarajevska crvena linija“ režisera Harisa Pašovića kojom je u aprilu obilježena 20. godišnjica početka rata i opsade glavnog grada BiH. Dugi niz crvenih stolica postavljenih u znak sjećanja na ubijene Saralije nikoga nije ostavio ravnodušnim. „Te stolice su ostale prazne zato što su ti ljudi spriječeni da dođu na ovaj koncert. Spriječio ih je neprijateljski metak koji ih je ubio“, rekao je autor projekta Haris Pašović.

Mostar je u julu 2012., nakon dvadeset godina, ponovo dobio kino, tako da su ovogodišnji „Dani filma Mostar“ napokon upriličeni u kino dvorani. „Presretan sam što su Mostarci dobili kino. Konačno smo postigli cilj. Napokon imamo filmski festival u Mostaru u savremenim kvalitetno opremljenim kino dvoranama“, izjavio je direktor festivala Slaven Knezović. Krajem 2012. u Banjoj Luci je, nakon 37 godina, ponovo izvedena predstava „Hasanaginica“. Autor Ljubomir Simović i režiserka Olja Đorđević su kroz moderniji sadržaj i aktuelnije motivacije progovorili o predrasudama i ljudskim slabostima, no mišljenja banjalučkih kritičara, kao i gledatelja, su podijeljena.

Priznanje Dževadu Karahasanu

Ugledna esejistička književna nagrada, medalja „Heinrich Heine“, ove je godine prvi put dodijeljena književniku izvan njemačkog govornog područja, bh. dramatičaru, esejisti i romanopiscu Dževadu Karahasanu. Karahasan je potom objavio i prvi dio trilogije „Sjeme smrti“ koja se bavi životom i djelom jednog od najvećih pjesnika klasičnog Irana Omara Hajjama. „Omar Hajjam je čovjek koji je u istočnjačkim kulturama poznat i kao veliki matematičar, logičar i filozof. 'Sjeme smrti' je roman u kojem Karahasan potencira upravo taj dio Hajjamovog života koji je bh. kulturnoj i široj čitateljskoj javnosti ostao manje poznat“, kaže novinar BH radija 1 Jasmin Agić.

Krajem oktobra 2012., Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu obilježila je 40 godina postojanja. U Sarajevu je tih dana bio i jedan od najvećih grafičara današnjice, Bosanac Mirko Ilić koji već tri desetljeća radi u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao vizuelni umjetnik, začuđen je zbog prisustva simbola zla na javim mjestima u regiji. „Tamo gdje ja živim isticanje takvih simbola na javnim mjestima je zabranjeno. Kod vas, oni su gotovo svakodnevno prisutni, na primjer na nogometnim stadionima koji pripadaju gradovima, odnosno državi. Dakle, na vašim javnim mjestima, na događajima koje prenose i strane države, vi vijorite zastave sa profašističkim simbolima“, kaže Ilić.

Vijest o smrti velikog bh. likovnog umjetnika Mersada Berbera 7. oktobra 2012. iznenadila je mnoge. Berber je postao poznat i kao jedan od najboljih grafičara i ilustratora knjiga, a njegova su djela uvrštena i u kolekciju londonske Tate Gallery koja ga je proglasila najboljim umjetnikom na svijetu.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović