Sloboda štampe pod pritiskom

"Ovo su mračna vremena za slobodu mišljenja i slobodu štampe i za ljudska prava općenito", kaže egipatski advokat i borac za ljudska prava Gamal Eid. Protiv njega i još jednog borca za ljudska prava Hossama Baghara se vodi proces u Kairu zbog "povrede časti njegove zemlje". Ishod procesa je neizvjestan.

"Danas je opasno raditi kao novinar ili iznijeti svoje mišljenje u jednom romanu, ili na internetu ili u novinama", kaže Eid za Deutsche Welle i kaže da se to odnosi ne samo na njegovu vlastitu zemlju, već i na cijeli region sjeverne Afrike i Bliski istok.

Ova procjena se međutim odnosi na cijeli svijet, pokazuje izvještaj Organizacije Reporteri bez granica. U godini 2015. je život izgubilo 110 novinara, 27 građana u službi novinarstva i sedam drugih medijskih radnika. Izvještaj je sačinjen na osnovu sveobuhvatne ankete i promatranja provedenih u 180 zemalja.

U ovom izvještaju, naslovljenom "Sloboda štampe širom svijeta u opadanju", Organizacija Reporteri bez granica je obuhvatila negativni razvoj u 2015. godini. "Ne postoji zajednički nazivnik, ali postoji nekoliko na koje se situacija može svesti", rekao je Christoph Dreyer, referent za štampu u Reporterima bez granica. On tako govori o "vladama sa autokratskim tendencijama kao što je primjerice Turska".

Nagrada DW-a glavnom uredniku "Hürriyet"-a

U Turskoj novinari kritični prema vladi masovno bivaju izvedeni pred sud, a internet stranice bivaju blokirane. Ovogodišnji dobitnik nagrade DW-a za slobodu govora je glavni urednik "Hürriyet"-a Sedat Ergin koji je, kao i brojni drugi novinari završio pred sudom zbog navodne uvrede turskog predsjednika Erdogana. U obrazloženju generalnog direktora DW-a Petera Limbourga se navodi da Ergin "predstavlja stotine novinara u Turskoj, koji moraju raditi pod sličnim teškim okolnostima".

U drugim zemljama, poput Rusije, se prostor za djelovanje neovisnim medijima sistematski ograničava - i to kako se čini s uspjehom.

"Formalno zabrana nema, ali svako zna šta se ne smije reći", piše nezavisni ruski novinar i bloger Aleksander Pljuščev. On radi za kritički orijentiranu televiziju "Eho Moskve" i kao kolumnista za ruski program DW-a. "Kada se jedna posebice hrabra redakcija zatvori ili proda niko ne protestira", piše on u svojoj kolumni pod naslovom "Prodavanje slobode mišljenja".

Blogeri rizikuju život

Pokušaji gušenja slobode štampe su mnogostruki. U oružanim konfliktima novinari spadaju u prve žrtve, kaže Christoph Dreyer. U zemljama sa ideologijom koja je neprijateljski nastrojena prema medijima, primjerice Saudijskoj Arabiji ili Bangladešu, blogeri rizikuju svoj život ukoliko izvještavaju kritički prema upražnjavanju vjere.

Saudijsko-arapski bloger Raif Badavi, koji je prošle godine dobio nagradu Saharov Europskog parlamenta, kao i prvu "Freedom of Speech Award" DW-a, je samo jedan primjer za to. Nakon što je javno izbičevan u januaru 2015. godine on se nalazi u zatvoru kao politički zatvorenik. U maju 2014. je on osuđen na deset godina zatvora i na ukupno hiljadu udaraca bičem, između ostalog jer je muslimane, kršćane, jevreje i ateiste označio kao jednako vrijedne.

U Bangladešu su 2015. godine četvorica sekularnih blogera ubijena zbog njihovog rada. Vlasti poduzimaju malo da bi pronašle počinitelje.

Borba protiv terora na račun slobode medija

I Dunja Mijatović na razvoj situacije gleda sa zabrinutošću. Od 2010. godine je ona povjerenik za slobodu medija u OSCE-u (Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju) i sa povećanom zabrinutošću prati razvoj stanja u u međuvremenu 57 partnerskih država.

"Države-članice OSCE-a se ne razlikuju bitno od ostatka svijeta kada je riječ o slobodi medija i novinarstva", kaže Mijatović u intervjuu za DW.

Ona navodi da posebice anti-terorističke mjere u brojnim zemljama ograničavaju slobodu medija. "Nije riječ o tome da se dovede u pitanje legitimno pravo jedne vlade da se bori protiv terora i drugih prijetnji", naglašava ona. "Ipak to se ne smije događati na račun ljudskih prava i na račun slobode mišljenja. Sloboda medija je bitan dio demokratije."

06. aprila je Mijatović tražila na osnovu aktuelne sudske presude kanadske vlade da se poboljša zaštita izvora informacija za novinare. Odluku njemačke vlade da, na želju Turske zbog uvredljive pjesme o turskom predsjedniku Erdoganu, dozvoli kazneni postupak protiv satiričara Jana Boemermanna, Mijatović označava "zabrinjavajućom". Osnova za ovu odluku bio je sporni paragraf 103 njemačkog Kaznenog zakona.

Cyberspace kao ratno poprište

U medijske slobode spada i internet. Sveukupno je digitalizacija proširila mogućnosti ne samo za profesionalna novinarska istraživanja, već prije svega i za širenje medija, kaže Mijatović. Ipak gušenje medija se odavno odvija i digitalno, kaže Mijatović.

"Novo ratno poprište slobodnih medija je cyberspace", naglašava Mijatović u intervjuu za DW. "Globalizacija medija i pristup informacijama i ne samo novi bloger-novinari čine neke vlade vrlo nervoznim. I one pokušavaju ugušiti tu digitalizaciju", kaže Mijatović.

Reporteri bez granica kritiziraju rastuće digitalno nadgledanje medija u SAD od strane tajnih službi i oštro kritiziraju proganjanje whistleblowern-a tokom mandata predsjednika Baracka Obame.

Programi cenzuriranja u zemljama poput Kine ili također Irana blokiraju građanima mogućnost pristupa neželjenim internet stranicama. I Turska se služi blokiranjem kritičnih internet stranica.

Afrika gubi na slovodi

U Africi su nove slobode za medije ponovo vraćene unatrag. U brojnim zemaljama se stanje medija ocjenjuje od "teško" do "veoma ozbiljno".

Burundi se na ljestvici Reportera bez granica nalazi na 156 poziciji. "Novinari koji kritiziraju vladu bivaju često zastrašivani", stoji u izvještaju ove organizacije. Bloger Alain Amrah Horutanga opisuje aktualnu situaciju nakon puča protiv predsjednika Pierre Nkurunziza u maju 2015. godine na sljedeći način: "Ljudi na ulicama imaju strah izraziti svoje mišljenje, brojni novinari su morali napustiti zemlju ili se suočiti sa suđenjem. Naša sloboda mišljenja je ugrožena, a novinari, koji još uvijek žive u Bujumburu se moraju skrivati", kaže Horutanga u razgovoru sa novinarom DW-a Ericom Toponom iz Čada. I Topona je nakon hapšenja zbog "ugrožavanja ustavnog poretka" morao napustiti svoju zemlju i od tada živi u Bonnu.

Tunis kao pozitivan primjer

Postoje ipak i pozitivni primjeri kao što je Tunis. Ova zemlja se na ljestivici Reportera bez granica s prošlogodišnjeg 126 mjesta popela na 96 mjesto. Ni izdaleka nije sve ružičasto, kaže glasnogovornik Reportera bez granica Dreyer.

Novinari, koji kritiziraju, bivaju i dalje maltretirani, ali se ipak više ne dešavaju bezobzirna hapšenja. A novi zakonski okviri daju u najmanju ruku nadu da se sjevernoafrička zemlja kreće u ispravnom pravcu.

Sedam zemalja je nepromijenjeno ostalo sasvim na dnu rangliste: Sudan, Vijetnam, Kina, Sirija, Turkemnistan, Sjeverna Koreja i Eritreja.