Snažne žene u BiH na političkoj margini

Žena nema u odborima javnih kompanija, nema ih među liderima političkih stranaka, ne učestvuju u ekonomskom odlučivanju, a nerijetko su i žrtve diskriminacije kod zapošljavanja. U Vijeću ministara BiH nema nijedne žene na poziciji ministra, dok su dvije žene zamjenice ministara, a jedna sekretarica ministarstva. Od pet stalnih tijela koje ima Vijeće ministara, čak u dva nema nijedne žene. U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, od 42 zastupnika samo je 5 žena ili 11,9 posto. U Domu naroda Parlamentarne skupštine od ukupnog broja (15), samo su dvije žene. Ovaj strašni gender jaz potvrdili su i učesnici Okruglog stola „Žene i vlast u Istočnoj Evropi i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza“, koji je održan u Sarajevu.

Patrijarhalno društvo - diskriminirane žene

Kika Babić Svetlin, stručna savjetnica u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH, smatra da su tradicionalizam i stereotipi bosanskohercegovačkog društva, među glavnim uzrocima udaljavanja žena od centara moći i političkog odlučivanja.

„U našem patrijarhalnom društvu, duboko je ukorijenjena slika žene koja uvijek stoji iza svog muškarca. Ona je tu da tradicionalno drži sva tri stupa kuće, a ponekad i onaj četvrti, dok se muškarac uspinje na političkoj ljestvici u osvajanju svog djelića vlasti. Mislim da je strašno važno razgovarati o svemu što udaljava žene od uloge koja bi im, mislim, dobro stajala, od mogućnosti da utiču na odluke u političkom životu koje ih se itekako tiču,“ rekla je Kika Babić Svetlin i dodala da je suština problema u fokusiranju na Zakon o ravnopravnosti spolova koji nudi velike mogućnosti, ali se, nažalost, ne poštuje.

Muškarci čuvaju stečene pozicije

Ekspertica za jednakost spolova i članica Međunarodne komisije za nestale u BiH, Jasminka Džumhur, iako nerado, ipak priznaje da za ovakvo stanje, dijelom krivicu snose i same žene. Ona je zabrinuta kad vidi da kod mladih generacija žena ne postoji spremnost da preuzmu svoj dio odgovornosti i kada im se ukaže prilika za učešće u političkom životu zemlje.

„Evo, recimo, mi imamo sjajne žene stručnjake u oblasti pravosuđa koje su se isključivo svojim radom i sposobnostima izborile za visoke pozicije. Ali, žene teško izlaze na političku scenu, između ostalog i zato što, jednostavno rečeno, naši političari nisu spremni da naprave promjene u toj oblasti u kojoj tako dugo vode glavnu riječ,“ kaže Jasminka Džumhur i dodaje da društvo nije stvorilo uslove u kojima bi motiviralo žene, ne samo da se bave politikom, nego i da se bore da budu ekonomski neovisne, a to znači da se bore za odgovornije, a time i bolje plaćene poslove. Jasminka Džumhur kandidatkinja je za ombudsmena BiH i svojim primjerom pokazuje kako ima snage i želju da preuzme svoj dio odgovornosti na tako značajnoj poziciji.

„Ja sam svoj radni vijek započela u onom starom sistemu, bila sam sutkinja i mogu reći da mi je onda bilo mnogo lakše, jer je sistem društvene brige o djeci mnogo bolje funkcionisao, sistem obrazovanja počivao je na jasnijim osnovama, a i zakonski okviri kojima sam se bavila na poslu, bili su mnogo jasniji i manje komplikovani,“ kaže ova ambiciozna žena.

Žene ne vjeruju dovoljno u sebe

Adnan Kadribašić, stručni savjetnik Koalicije za ravnopravnost spolova BiH, navodi primjer sa biračkih spiskova, koji ne ide u prilog ženama: „Kada je uvedeno pravilo da svaka treća osoba na izbornim listama mora biti žena, mi smo mislili da smo riješili problem i tako je bilo do 2006. godine, dok nisu uvedene preferencijalne liste. A onda je potvrđeno od mnogih međunarodnih tijela da su glasači jednostavno, preskakali žene na izbornim listama i glasali prvenstveno za muškarce,“ kaže Kadribašić. Irena Hadžiabdić, iz Centralne izborne komisije BiH potvrđuje da je većinsko žensko biračko tijelo u Bosni i Hercegovini glasalo za muškarce! Reklo bi se, žene ni same sebi ne vjeruju.

Dobri primjeri kako žene u Bosni i Hercegovini mogu biti uspješne i na najzahtjevnijim pozicijama su Borjana Krišto, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine i Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.