SPD: Na vlast ili u propast?

Osnovana prije 150 godina, SPD je najstarija njemačka stranka, sa istorijom na koju su mnogi njeni članovi ponosni.  No, nije jasno kakvu ulogu bi ta partija mogla da ima ubuduće. Hoće li doći do formiranja takozvane velike koalicije sa Demohrišćanima ili ne?

Šta će biti odlučeno na kongresu SPD?

Kongres kao najviši organ SPD određuje temelje politike, donosi stranački program, bira upravu i odlučuje o statutu. Ove nedjelje na kongresu u Bonu neće biti odlučivano samo da li će biti nove velike koalicije sa demohrišćanima ili ne. Radi se i o budućnosti predsjednika stanke Martina Šulca. Ako 600 delegata u Bonu bude glasalo protiv početka koalicionih pregovora, Šulcu će vjerovatno preostati samo da podnese ostavku.

Kako su u prošlosti završene velike kontroverze?

1992. su delegati poslije dvodnevne diskusije tijesnom većinom glasali za izmjene u zakonskim odredbama o azilu i sastavili dugu listu odredbi koje bi trebalo prepraviti, a to je samo djelimično ispunjeno. Na kongresu 1997. je glavna tema bilo prisluškivanje u kućama i stanovima, koje je poslije višednevnih diskusija prihvaćeno – tijesnom većinom.

Posmatrači vjeruju da bi i ovaj kongres – i pored otpora SPD-podmlatka  i njenog lijevog krila – mogao da protekne tako što će tijesna većina biti za veliku koaliciju i tražiti „poboljšanja". Problem je u tome što su Demohrišćani već najavili da na takva „poboljšanja" neće pristati.

Kako je SPD do sada vladala?

SPD je već vladala u različitim konstelacijama a ukupno 20 godina su i njemački kancelari bili iz te stranke. Partner u velikoj koaliciji je prvi put postala 1966. kada je kancelar bio Kurt Kizinger (CDU), a 1969. je formirala koaliciju sa Liberalima, kada je kancelar bio socijaldemokrata Vili Brant. Za vrijeme kancelara Helmuta Šmita (1974 – 1982) Socijaldemokrate su se našle pod pritiskom zbog slabije ekonomske situacije i kritika na račun atomske energije.

Poslije više decenija u opoziciji, SPD se vratila na vlast na izborima 1998. kada je kancelar postao Gerhard Šreder, a koalicioni partner su bili Zeleni. Od 2005.do 2009. je na vlasti bila druga velika koalicija sa Demohrišćanima, a od 2013. do 2017 – treća. Sada će na kongresu biti odlučeno da li bi mogla da uslijedi i četvrta.

Ko je (još) u vladi?

SPD „drži" šest ministarstava: Zigmar Gabrijel je ministar spoljnih poslova i vicekancelar, Brigite Cipris je ministarka privrede i energije, Haiko Mas – ministar za pravdu i zaštitu potrošača, Katarina Barli je v.d. ministra za rad i socijalna pitanja i ministarka za porodicu, seniore, žene i omladinu. A ministarstvo gradnje i za zaštitu životne sredine vodi Barbara Hendriks.

Svi ministri vlade su vršioci dužnosti dok se ne formira nova vlada. Od nastanka Savezne Republike Njemačke, SPD je dala više od 90 ministara.

Šta misli članstvo?

Ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel je tražio da se umjesto održavanja kongresa jednostavno glasa o velikoj koaliciji. Kao i druge stranke, i SPD je tokom proteklih decenija izgubila mnogo članova. Krajem 2016. ih je bilo 433.000, dok je sredinom 90-ih godina mogla da se pohvali sa 831.000 članova. I pored toga što se tako „prepolovila", SPD još uvijek ima više članova od CDU. Kada je početkom januara 2017. na čelo stranke stupio Martin Šulc, stranka je zabilježila priliv novih članova. Pred izbore za Bundestag ih je bilo 446.000.

"Efekat Martina Šulca” je prošao a i rezultat predstojećeg kongresa bi mogao da dovede do smanjenja broja članova stranke. Prema brojkama instituta za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap, oko 60 odsto sljedbenika SPD odbacuje veliku koaliciju.