"Srebrenica će uvijek biti povezana s najmračnijim događajima 20. stoljeća"

"Osjećam bol, bezgraničnu bol", kaže Sevdija Halilović. Njezin otac je u jednom od 520 tabuta, u kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava srebreničkog genocida koji su protekle godine identificirani i koji su danas ukopani u Potočarima. Na ovome mezarju je već pokopano 5.137 identificiranih žrtava od ukupno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su ubijeni 11. srpnja 1995. godine u masakru koji je šokirao cijeli svijet i koji se navodi kao najstrašniji ratni zločin počinjen u Europi poslije Drugog svjetskog rata.

Izviždali političare

Više od 40.000 ljudi je u Potočarima odalo počast žrtvama genocida i današnjim ukopanima. Stigla su i brojna izaslanstva iz Hrvatske, Turske, Srbije, mnoga druga državna i parlamentarna izaslanstva iz europskih zemalja te predstavnici diplomatskog kora u BiH i međunarodne zajednice. Domaći političari nisu bili dobrodošli u Srebrenici ove srijede. Štoviše, građani i srebreničke udruge su jasno pokazali što misle o njima - izviždali su ih!

Udruge iz Srebrenice na čelu s udrugom "Majke enklave Srebrenica i Žepa" su izričito zahtijevale da na komemoraciji i ukopu 520 žrtava ne bude političkih govora jer smatraju da političari svake godine na "Srebrenici uzimaju političke poene". Jedini politički dužnosnik kojemu je bilo dopušteno da održi govor je v.d. načelnika Općine Srebrenica i predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 17. godišnjice genocida, Ćamil Duraković. On je, prema vlastitim navodima uoči komemoracije pogođen bocom u glavu. Poručio je da je sramotno što je bačena boca na njega i što su izviždani političari. Duraković je u svome govoru poručio: "Pred nama u ovim tabutima leži cijeli jedan svijet. Tek danas svakome od njih vraćamo identitet, ime i prezime. Oni za sve nas danas i ovdje ponovno postaju ljudi i prestaju biti nepoznati neidentificirani ostaci. Mi ne ukopavamo posmrtne ostatke, već ukopavamo naše očeve, braću i sestre."

Veliku pozornost javnosti je privukao dolazak premijera Hrvatske Zorana Milanovića. "Ovo je strašno tužno. Puno tužnije nego što sam mislio. Htio sam doći ranije,ali je ovo datum kad se obilježava i to je naprosto neshvatljivo da se dogodilo", kazao je Milanović.

"SAD neće dopustiti da se negira činjenica da je to bio genocid"

U Potočarima je bio i zamjenik premijera Turske Bekir Bozdag s izaslanstvom. Veleposlanik SAD-a u BiH Patrick Moon je prenio izjavu američkog predsjednika Baracka Obame: "Ime Srebrenice uvijek će biti povezano s najmračnijim događajima iz 20. stoljeća. Što se tiče žrtava, pravda se djelomično ostvaruje u sudovima u Den Haagu i BiH gdje počinitelji ovog zločina, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića, konačno odgovaraju za svoja djela. Znamo da bolna prošlost neće sputavati budućnost Srebrenice i BiH. Sjedinjene Države odbacuju nastojanja da se iskrivljuju razmjere ovog zločina, da se opravdavaju motiv za ovaj zločin, da se okrivljuju žrtve i negira nepobitna činjenica da je to bio genocid."

Moon je ujedno kazao da je počašćen što je u Potočarima u društvu newyorškog rabina Arthura Schneiera, osnivača i predsjednika Fondacije "Prigovor savjesti". Schneier je ujedno bio jedini strani govornik tijekom komemoracije, a ta prilika mu je, kako javljaju mediji, dana zbog njegova opetovanog zalaganja za toleranciju i pomirenje, ali i očuvanje istine o stradanjima nedužnih. Ovaj rabin je u svome govoru podsjetio da je i sam svjedočio nezamislivim zločinima jer je preživio holokaust. No veći dio njegove obitelji nije, ubijeni su u koncentracijskim logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koji je marširao dio puta sa sudionicima Marša mira, istaknuo je da se Bosna i Hercegovina može oporaviti i krenuti naprijed stalnom potragom za pravdom i sustavnim i empiričkim dokumentiranjem onoga što se dogodilo u Srebrenici i ostatku BiH u tijeku ratnih sukoba. "Istina će pobijediti - čak i među onima koji se tvrdoglavo kriju od nje, jer je pravda spora, ali dostižna", kazao je Inzko.

Autorica: Marina Martinović (fena, hina, dpa, afp)
Odgovorni urednik: Senad Tanović