Strah od radioktivnog otpada iz Krškog
15. januar 2020Predsjedništvo BiH je 22. marta 2019. godine donijelo odluku da od najviših organa Hrvatske zatraži da "lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane (NE) Krško koju dijele Hrvatska i Slovnija, te da na svom teritoriju osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, a koja nije u blizini granice s BiH”. Navodi se i da hrvatska strana nikada nije odgovorila na brojne prigovore i primjedbe bh. strane. U procesu odabira lokacije za skladištenje Hrvatska je u potpunosti ignorirala Bosnu i Hercegovinu, pa slanje dopisa neće biti dovoljno, smatraju pravnici.
Do danas se nije puno promijenilo i vlasti i građani su i dalje istog mišljenja.
"Postoji ‘milion' drugih opcija koje ne iskorištavamo. Prvo, lobiranje. Drugo, postoje određene komisije za pritužbe i moramo angažovati najbolje advokate da pokušamo da blokiramo postupke donošenja dozvola na nivou njihove države, da pokušamo maksimalno usporiti i ishodovati neku privremenu mjeru da se do okončanja svih postupaka to skladište ne gradi”, kaže Aleksandar Janković, pravnik iz Novog Grada, mjesta u BiH koje se nalazi direktno sa druge strane državne granice između BiH i Hrvatske.
Njegov sugrađanin Dragan Grublješić se slaže s tim da vlasti ne čine dovoljno da riješe ovaj problem. Smatra da je odgovornost na građanima da od vlasti zahtijevaju veću uključenost. “Možemo probuditi vlast da se energičnije suprostavi ovom zlu koje se nadvilo nad Novim Gradom, možemo vapiti da barem podnesu tužbu i da mi vidimo da se barem nečim brane od ovog zla”, kaže Grublješić za DW.
Ujedinjeni u strahu
Građani s obje strane Une koja dijeli Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske plaše se za svoju i budućnost generacija koje dolaze. Kako je navedeno u Stručnoj analizi koju je proveo Regionalni forum za okolinsku sigurnost i suradnju - a stručno mišljenje potpisuje 14 profesora i znanstvenika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske - jedan od aspekata koji je zanemaren prilikom donošenja Strateške studije Republike Hrvatske je ekonomska situacija u ovom kraju. Veliki dio stanovništva oko Čerkezovca se bavi proizvodnjom zdrave hrane, poljoprivredom i pčelarstvom. Istovremeno ovo područje postaje sve popularnije i među turistima pa je strah od ekonomskih posljedica opravdan.
Pročitajte još i: Zašto Hrvatsku ne zanima Krško?
"Bojimo se i neposrednih posljedica. Ko će doći ovdje preko ljeta da se kupa? Ko će kupiti proizvod porijeklom s ovih prostora?”, pita se Grublješić.
Njegovu bojazan dijele i drugi s kojima smo razgovarali. Tijekom ljeta obala rijeke Une služi kao gradska plaža cijelom dužinom Novog Grada. Pored toga, ova rijeka je u ovom dijelu toka dom za gotovo 30 vrsta riba, što je čini odličnom lokacijom za sportski ribolov.
"Ne razumijem ljude koji donesu takvu odluku da se pored ovakve ljepote pravi skladište nuklearnog otpada. Da li će to ikada procuriti, o tome ne možemo suditi ni komentarisati, ali sama činjenica da se to skladište nalazi 800 metara od Une budi nelagodu”, kaže Edib Džaferbegović, predsjednik Sportskog ribolovnog društva Novi Grad.
Odustajanje nije opcija
Prije donošenja konačne odluke o mjestu skladištenja otpada iz NE Krško, Hrvatska mora još obaviti procjenu sigurnosti samog objekta kasarne Čerkezovac i studija utjecaja na okolinu i ta dva koraka moraju proći javnu raspravu, što ostavlja malo nade da se ovaj proces može zaustaviti.
Pročitajte još i: Kamo s nuklearnim otpadom iz Krškog?
Unatoč nedostatku ovih dokumenata, lokalci kažu da se sa područja kasarne čuju zvukovi građevinskih mašina i da je priprema objekta već u toku. Plan B, odnosno rezervna lokacija, ne postoji.
Ipak, za mnoge od njih odustajanje od protesta je posljednja opcija. “Najgora varijanta je da odustanemo. Ja ne mislim odustati i svi koji su zaljubljenici neće odustati od toga. Ostajemo živjeti tu u Novom i borit ćemo se svim silama i prilikama i sredstvima da to ne bude tu”, dodaje Džaferbegović.